Koliko traje imunitet na koronavirus? - Stručnjaci nisu sigurni, studije pokazuju čudne rezultate

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Među brojnim krucijalnim pitanjima o koronavirusu, jedno od najvažnijih je: koliko dugo traju antitijela nakon što prebolimo Covid-19? Kod nekih bolesti, poput ospica i hepatitisa A, infekcija je jednokratni posao. Jednom kada se razbolite i oporavite, imuni ste cijeli život.

“Kod ljudskih koronavirusa to nije slučaj”, rekao je za Business Insider Florian Krammer, vakcinolog s Medicinskoga fakulteta u Icahnu bolice Mount Sinai. “Možete se zaraziti više puta nakon što vam imunitet propadne.”

Sve se više znanstvenika počinje sakupljati oko ideje da ljudi koji razviju antitijela na koronavirus ne mogu ih zadržati dugo. Novo istraživanje objavljeno u New England Journal of Medicine sugerira da je razina antitijela pala za vrijeme prva tri mjeseca nakon što se osoba zarazila, smanjujući se za polovinu svakih 36 dana.

Ako se ta brzina propadanja antitijela održi s vremenom, tvrde autori studije, antitijela će nestati za oko godinu dana. Ranije ovoga mjeseca, preliminarna studija istraživača iz Velike Britanije pokazala je da antitijela mogu trajati čak manje od tri mjeseca.

Ali nema razloga za paniku

U skladu s time, ovi nalazi utječu na razvoj cjepiva, s obzirom na to da učinkovitost cjepiva ovisi o tome koliko dobro doza oslabljenoga ili mrtvoga virusa tjera vaše tijelo da stvori antitijela koja vas štite od infekcije. Ako su antitijela brza, zaštita cjepiva također bi bila brza.

Ipak, neki stručnjaci kažu da nema razloga za paniku, jer imunitet našega tijela nije vezan samo uz antitijela. U travnju je dr. Anthony Fauci, ravnatelj Nacionalnoga instituta za alergije i zarazne bolesti, naglasio da će ljudi koji su se tada oporavljali od Covida-19 vjerojatno biti imuni do jeseni.

“Ako se zarazimo u veljači i ožujku i oporavimo se, vjerujem da će do sljedećega rujna ili listopada osoba koja se zarazila biti zaštićena”, rekao je Fauci. Međutim, nova studija sugerira da bi taj vremenski okvir mogao biti kraći. Istraživači su ispitali 34 pacijenta koji su se oporavili od blagih slučajeva Covida-19. Izmjerili su im razinu antitijela 36. i 82. dana nakon infekcije te otkrili da se one smanjuju za oko pola u svakome intervalu.

U međuvremenu, britanska studija sugerirala je da antitijela mogu potpuno nestati u roku od tri mjeseca. Istraživanjem je testirano više od 90 bolesnika s koronavirusom na antitijela tijekom 94 dana. Rezultati su pokazali da je tri tjedna nakon infekcije samo 60 posto pacijenata razvilo snažan odgovor na antitijela.

U sljedećim tjednima, samo 17 posto tih pacijenata zadržalo je istu razinu antitijela, izvijestio je Guardian. U ostalih bolesnika, razina antitijela pala je 23 puta ili čak potpuno nestala u roku od tri mjeseca.

Neki stručnjaci kažu da nema razloga za paniku, jer imunitet našega tijela nije vezan samo uz antitijela

‘Fizički to nije moguće’

Druga studija o pacijentima u kineskome Wanzhouu objavljena u lipnju, pokazala je slične rezultate. Istraživači su testirali antitijela kod 37 osoba koje su se razboljele i oporavile, a testirali su i 37 drugih koji su bili pozitivni na virus, ali nikada nisu pokazali simptome. Otprilike osam tjedana nakon oporavka, antitijela su pala na neodredivu razinu kod 40 posto asimptomatskih osoba te na 13 posto kod onih koji su imali simptome.

Najnovije istraživanje iz Španjolske pokazalo je da je jedna od pet osoba izgubila vidljivu razinu antitijela u roku od pet tjedana. To je istraživanje testiralo 60.000 ljudi na antitijela tri puta između travnja i lipnja. Oko sedam posto sudionika koji su imali antitijela tijekom prve faze ispitivanja (od 27. travnja do 11. svibnja) više ih nije imalo u drugoj (od 18. svibnja do 1. lipnja), prenosi CNN. Oko 14 posto sudionika koji su imali antitijela tijekom prve faze više ih nisu imali do treće (od 8. do 22. lipnja).

Gubitak imuniteta najčešći je među ljudima koji nikad nisu razvili simptome, javio je Reuters. “Imunitet može biti nepotpun. Može biti prolazan. Može trajati samo kratko vrijeme, a zatim nestati”, izjavila je Raquel Yotti, jedna od suautora studije, na konferenciji za novinare.

Ali Krammer je skeptičan. “Fizički nije moguće da antitijela nestanu u nekoliko tjedana”, rekao je on. To je zato što polovina života za imunoglobulin (IgG), najčešće antitijelo pronađeno u našoj krvi, traje od jedan do tri tjedna.

“U roku od nekoliko tjedana, količina antitijela koje ćete imati prepolovit će se, a ne nestati”, dodao je Krammer. Problem s proučavanjem koliko dugo antitijela traju jest to što još uvijek nije jasno koju količinu antitijela osoba mora imati da bi se smatrala imunom.

“Ne znamo koliko zaštite antitijela mogu pružiti ni koliko dugo može trajati ta zaštita”, kažu u Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. S mnogim bolje proučenim virusima, poput ospica, poznato je koliko antitijela trebate imati da biste bili zaštićeni. Za koronavirus još uvijek nemamo konkretan broj.

Imunitet ne ovisi isključivo o tome

Prepoznavanje toga praga moglo bi biti “izrazito korisno za razvoj cjepiva”, rekao je Krammer. Na taj način istraživači koji bi provodili ispitivanja znali bi funkcionira li njihova formula. Svrha učinkovitoga cjepiva jest proizvesti antitijela kod dovoljno ljudi za izgradnju imuniteta krda unutar populacije.

Da bi koronavirus bio u padu, najmanje 50 posto populacije moralo bi biti imuno, možda i daleko više od toga. Ali nije velika šteta ako ljudi postanu podložni ponovnoj infekciji u nekom razdoblju nakon početnoga cijepljenja, smatra Krammer.

“To se događa kod puno vrsta cjepiva. To nije problem. Možete se ponovno cijepiti”, dodao je on. Pitanje je, međutim, hoće li naknadno cijepljenje biti potrebno nakon nekoliko mjeseci ili godina. Postoji još jedan razlog zbog kojega dokazi smanjenja razine antitijela ne bi trebali uzrokovati pretjeranu zabrinutost – vaš imunitet ne ovisi isključivo o tim proteinima.

Bijele krvne stanice također imaju impresivnu imunološku memoriju koja može pomoći vašemu tijelu da prepozna i napadne invazivni virus ako se on ikad vrati. T-stanice mogu uništiti zaražene stanice, a B-stanice rade na stvaranju novih antitijela.

“Ako se nakon nekoga vremena ponovo zarazite, to bi bila oslabljena bolest. Neće biti tako ozbiljna kao prvi put jer se vaše B i T stanice sjećaju virusa i brzo reagiraju”, rekao je Krammer. Neka su istraživanja čak pokazala da ne razviju antitijela svi koji se razbole, što sugerira da bi se njihov odgovor na virus mogao vezati u drugom sloju imunosnog sustava.

Nijedna nedavna studija antitijela – u Kini i Španjolskoj – nije testirala sudionike da se vidi koliko su T i B stanica razvili, prenosi Business Insider.