Istraživanje

Koliko kalorija mozak potroši kada razmišljamo?

Kada je tijelo u fazi mirovanja, nije uključeno ni u kakve aktivnosti, osim osnovnih, poput disanja i održavanja toplote, mozak troši nevjerojatnih 20 do 25 posto ukupne energije tijela, uglavnom u obliku glukoze.
Lifestyle / Zdravlje | 14. 02. 2020. u 10:48 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je tijelo u fazi mirovanja, nije uključeno ni u kakve aktivnosti, osim osnovnih, poput disanja i održavanja toplote, mozak troši nevjerojatnih 20 do 25 posto ukupne energije tijela, uglavnom u obliku glukoze. To je u prosjeku 350 do 400 kalorija dnevno, prenose Poslovne novine.

Djeca više troše energije

Tijekom djetinjstva, mozak je još aktivniji. “Mozak prosječnog petogodišnjaka može iskoristiti više od 60 posto tjelesne energije”, rekao je profesor Douglas Boyer sa Sveučilišta Duke. “Mozak predstavlja najskuplji energetski organ u tijelu, a čini samo 2 posto od ukupne tjelesne težine. Većinu energije koju ovaj organ koristi namijenjena je međusobnoj komunikaciji između neurona, putem kemijskih signala koji se prenose preko ćelijskih struktura koje se nazivaju sinapse”, rekla je Ariana Harington, također sa Sveučilišta Duke.

“Mozak se nikada ne odmara, objasnila je; kada spavamo još uvijek mu je potrebno gorivo kako bi dijelio signale između ćelija da bi se održala funkcija tijela”, objasnila je Harington. Ogromni resursi namijenjeni izgradnji mozga također pomažu da se objasni zašto nam tijekom perioda intenzivnog razvoja, kada imamo pet ili šest godina, mozak troši gotovo tri puta veću količinu energije od one koja je potrebna mozgu odraslih. Budući da je mozak tako veliki potrošač energije, je li to znači da što više ovaj organ koristimo, više kalorija ćemo sagorijevati?

Mozak sagorijeva kilograme

Tehnički odgovor je da, za kognitivno teške zadatke. Ono što se računa kao težak mentalni zadatak varira kod svakog pojedinca. Ali općenito, to bi se moglo opisati kao nešto što “mozak ne može lako riješiti koristeći ranije naučene rutine ili zadatke koji neprekidno mijenjaju uslove”, izjavio je profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Otawa u Kanadi.

Takve aktivnosti mogu biti učenje sviranja glazbenog instrumenta ili povlačenje inovativnih poteza tijekom intenzivnog igranja šaha. “Kada vježbate da biste naučili nešto novo, vaš mozak se prilagođava povećanju prenosa energije u svim onim dijelovima koji se vježbama aktiviraju. Vremenom, kako postajemo vještiji u obavljanju određenog zadatka, mozak više ne mora toliko naporno raditi, pa će obavljanje tog zadatka na kraju zahtijevati manje energije”.

Kopirati
Drag cursor here to close