Što će nas ubiti

I gojaznost i neuhranjenost prijete čovječanstvu

Klimatske promjene su također posljedica ekonomske zarade i moći, a na štetu životne sredine.
Lifestyle / Zdravlje | 04. 02. 2019. u 14:34 Bljesak.info
Kopirati

Čovjek nije najviše ugrožen bolestima, već gojaznošću, neuhranjenošću i klimatskim promjenama, pokazuje najnovija znanstvena studija.

Znanstveni istraživači upozoravaju da čovječanstvu ponestaje vremena.

Prema sadašnjim proračunima, do 2050. godine ukupna potražnja za hranom i hranom za životinje bit će povećana za 50, odnosno 70 posto, uz dalje alarmantne posljedice, poput izumiranja vrsta, krčenja šuma i ubrzavanja klimatskih promjena.

U istraživanju koje je objavio znanstveni list Lanset, znanstvenici navode da gojaznost, neuhranjenost i klimatske promjene čine globalni sindrom, odnosno da su najveća prijetnja ljudskom zdravlju, te izazov za čovječanstvo.

I gojaznost i neuhranjenost su posljedica nezdravih i nepravednih sistema, koji su fokusirani samo na ekonomsku dobit i rast, dok se ignoriraju negativne posljedice po zdravlje, navode istraživači.

Klimatske promjene su također posljedica ekonomske zarade i moći, a na štetu životne sredine.

Znanstvenici su shvatili da nijedna zemlja nije uspjela smanjiti poražavajuće brojke kada je riječ o gojaznosti.

Kao jednog od krivaca oni navode prehrambenu industriju, kojoj je samo profit važan. Iz oblasti prehrambene industrije odmah su reagirali na znanstvene navode, odbacujući bilo kakvu odgovornost.

Oni smatraju da ''samo osobe s najekstremnijim stavovima'' mogu vjerovati da bi sankcioniranje ove industrije pomoglo u poboljšanju prehrane.

Posebno su se prozvanim osjetile Britanska federacija za hranu i piće i Međunarodno vijeće udruženja napitaka iz Washingtona, te Coca-Cola.

Znanstvenici odgovaraju da ne pokušavaju izostaviti prehrambenu industriju iz života, ali smatraju da ''treba postojati na drugačiji način''.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kopirati