Slovo zakona

HNŽ: Tko ima pravo na novčanu potporu za djecu i porodilje?

Lifestyle / Zdravlje | 29. 09. 2017. u 10:38 Sa.M.
Kopirati

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji 1. listopada na snagu stupa Zakon o zaštiti obitelji s djecom. Odlučili smo proučiti zakon te vidjeti tko sve ima pravo na navedene financijske naknade.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Po ovom Zakonu prava koja ostvaruje obitelj s djecom su i dodatak na djecu, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta, novčana potpora ženi-majci koja nije u radnom odnosu, jednokratna potpora za opremu novorođenog djeteta. 

Pravo na dodatak na djecu

Pravo na dodatak na djecu mogu ostvariti obitelji čiji ukupni mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi 15% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH. Uzmemo li u obzir da je prosječna neto plaća 857 KM, pravo se neće moći ostvariti ako član obitelji ostvaruje prihode veće od 128 KM.

Iznos dodatka na djecu utvrđuje Vlada Hercegovačko-neretvanske županije-kantona posebnom odlukom, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi. Djetetu bez jednog ili oba roditelja i djetetu s invaliditetom osiguravaju se povoljniji uvjeti u stjecanju i ostvarivanju prava po ovom zakonu, kao i djeci s invaliditetom.

Prema 18. članku spomenutog Zakona dodatak na djecu ne može se ostvariti za dijete kojem je jedan od članova zajedničkog kućanstva, vlasnik ili suvlasnik poduzeća ili samostalne radnje ili ima registriranu dopunsku djelatnost.

 

Dodatak na djecu ne može se ostvariti za dijete kojem je jedan od članova zajedničkog kućanstva vlasnik ili posjednik motornog vozila u vrijednosti većoj od 10.000,00 KM, osim ako su u pitanju osobe s invaliditetom koje sukladno propisima iz oblasti porezne i carinske politike mogu uvesti ili na domaćem tržištu kupiti motorno vozilo kao ortopedsko ili drugo pomagalo.

Pravo na dodatak pripada djetetu od prvog dana sljedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva, a roditelji su svake kalendarske godine dužni dostavljati dokaze o izvršenju svojih obaveza. Pravo na dodatak prestaje ako dijete ponavlja godinu u školi ili fakultetu ili ako zasnuje radni odnos, zaključi brak ili stekne potomstvo.

Naknada zaposlenim ženama-majkama

Žena-majka, u radnom odnosu dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta ima pravo na naknadu umjesto plaće. Osnovica za utvrđivanje visine naknade umjesto plaće je prosječna plaća žene-majke ostvarena u razdoblju od 6 mjeseci prije početka korištenja porodiljnog odsustva.

Kako je navedeno u Zakonu ukoliko žena-majka u razdoblju od 6 mjeseci, prije početka korištenja porodiljnog odsustva, nije primala plaću iz opravdanih razloga (nelikvidnost firme i sl.), odnosno nije zasnovala radni odnos najmanje šest mjeseci prije poroda, naknadu umjesto plaće utvrđuje Vlada.

Ako žena-majka rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljnog odsustva, prema nalazu ovlaštenog liječnika, ima pravo produžiti porodiljno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog liječnika, potrebno da se oporavi od poroda i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najviše 45 dana od poroda odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme ostvaruje naknadu sukladno članku 25. ovoga zakona.

Po ovom zakonu naknadu ostvaraju i žene-majke koje rade po ugovoru o radu na određeno vrijeme. Žena-majka po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme, a prije šest mjeseci starosti djeteta, može ostvariti pravo na potporu ženi-majci koja nije u radnom odnosu, sukladno ovom zakonu.

Novčanu potporu ženi-majci koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege djeteta, ostvaruje majka koja se neposredno brine o djetetu, pod uvjetom da ukupan prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 15% prosječne plaće, dakle ne veće od cca 128 KM. Nezaposlene žene ovo pravo mogu ostvarivati šest mjeseci.

Jednokratna potpora za opremu novorođenog djeteta

Jednokratna potpora za opremu novorođenog djeteta, sukladno ovom zakonu, ostvaruje se za svako novorođeno dijete, ukoliko su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na dodatak na djecu.

Zahtjev za ostvarivanje prava iz stavka ovoga članka podnosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od rođenja djeteta. Mediji su ranije objavili kako će ova naknada iznositi 200 KM.

Kakvo je stanje u Mostaru?

Mostarski Centar za socijalni rad će od ponedjeljka primati zahtjeve za ostvarivanje svih spomenutih prava. Na svojoj službenoj stranici su stavili zahtjeve koje stranka treba popuniti, kao i svu potrebnu dokumentaciju.

Kod predavanja Zahtjeva za priznavanje prava dodatka na djecu naveli su kako je potrebna Potvrda nadležne policijske uprave o (ne)posjedovanju motornog vozila za sve članove kućanstva.

''U slučaju kada postoji dokaz iz nadležne policijske uprave da nitko od članova kućanstva nije vlasnik motornog vozila, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti ovjerenu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da ni on, niti njegovi članovi kućanstva nisu posjednici motornog vozila'', navedeno je u zahtjevu.

Dodano je kako je potrebna i potvrda o procjeni vrijednosti motornog vozila od ovlaštenog sudskog vještaka, kao i dokaz da je ostvareno pravo na uvoz ili kupovinu motornog vozila na domaćem tržištu kao ortopedsko pomagalo sukladno propisima iz oblasti carinske politike.

Zakon je korak naprijed, ali…

Mirjana Penava iz nevladinog udruženja Forma F je rekla kako je donošenje ovog Zakona korak naprijed, te kako se ovim zakonom ujednačavaju prava porodilja.

''Nekome je porodiljino bilo privilegija. Naime, žene u javnom sektoru su koristile porodiljino na godinu dana i primale punu plaću, dok žene u realnom sektoru većinom to nisu primale'', rekla je Penava za Bljesak.info.

Istaknula je da su žene iz javnog sektora, baš kao i ostale žene, primale i jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta od 400 KM, jer ih nije zakon ograničavao.

Penava je rekla kako se na ovaj zakon ovoliko čekalo jer nije postojala politička volja. Rekla je kako je Federalni zakon županijama dao odriješene ruke da sukladno financijskim mogućnostima donesu svoje zakone na županijskim razinama.

''HNŽ je bila zadnja županija koja ne samo da je zadnja donijela zakon, nego i odluku Vlade 2008. godine o jednokratnom iznosu za opremu novorođenog djeteta od 400 KM. Od županije do županije u Federaciji je to vrlo različito Puno financijski siromašnih županija je prije uredilo tu oblast.

Istaknula je da je vrlo bitno informirati i uputiti žene u novi Zakon.

Sve informacije o pravima koja im pripadaju žene, majke mogu dobiti u Centrima za socijalni rad u općinama kojima pripadaju. Zakon je dostupan i na stranici Vlade HNŽ-a.

Kopirati