Odgovor u roku od tjedan dana

Online farmakološko savjetovalište za liječnike

Uz pomoć online Farmakološkog savjetovališta liječnici primarne zdravstvene zaštite će, u slučaju nedoumica vezanih za farmakoterapiju, moći putem maila kontaktirati Farmakološko savjetovalište
Lifestyle / Zdravlje | 30. 09. 2020. u 13:07 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U svrhu povećanja zadovoljstva osiguranika, racionalizacije farmakoterapije i poboljšanja ukupnih rezultata liječenja, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ, od 01. listopada 2020.godine, pokreće online Farmakološko savjetovalište namijenjeno liječnicima primarne zaštite.

Već ranije, Zavod je uveo više zaštitnih mehanizama kroz Integrirani zdravstveni informacijski sustav (IZIS), kontinuirano organizira radionice u domovima zdravlja i objavljuje stručne članke na temu polipragmazije.

Uz pomoć online Farmakološkog savjetovališta liječnici primarne zdravstvene zaštite će, u slučaju nedoumica vezanih za farmakoterapiju, moći putem maila kontaktirati Farmakološko savjetovalište, gdje će klinički farmakolog procijeniti slučaj, te će, u roku od maksimalno tjedan dana, liječnik na svoj mail dobiti stručno mišljenje na postavljeno pitanje.

Ključni razlozi zbog kojih Zavod pokreće farmakološko savjetovalište je problem polipragmazije i moderne farmakoterapije koja vrlo često zahtijeva primjenu većeg broja različitih lijekova kod jednog pacijenta. Polipragmazija uključuje primjenu pet ili više različitih lijekova kod istog pacijenta. Ona u sebi nosi povećan rizik od pojave interakcija između lijekova, odnosno nuspojava terapije koje u manjoj ili većoj mjeri ugrožavaju zdravstveno stanje pacijenata, posebice pacijenata starije životne dobi koji, radi više kroničnih bolest, zahtijevaju i obimniju farmakoterapiju. Tijekom 2019. godine procjenjuje se kako je od ukupnog broja osiguranika koji su preuzimali terapiju preko Pozitivne liste lijekova HNŽ/K, čak njih 9% koristilo pet ili više lijekova za kronične bolesti, navodi se u priopćenju Zavoda zdravstvenog osiguranja.

Prema podacima iz 1991.godine 6,5 posto populacije u Bosni i Hercegovini imalo je 65 ili više godina starosti, a taj broj je narastao  na 14.2 posto  do 2013.godine. Projekcije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ukazuju kako će do 2050. više od  40 posto, stanovnika BiH imati 60 ili više godina, zajedno sa svim socijalnim, zdravstvenim, ekonomskim konsekvencama ovoga procesa za društvo u cjelini.

Kopirati
Drag cursor here to close