Probiotici

Beogradski profesor tvrdi: Lijek za koronu je oduvijek tu

''Probiotici nisu zanimljivi, tu nema para'', rekao je optuživši farmakoindustriju da od pandemije pravi biznis.
Lifestyle / Zdravlje | 29. 10. 2020. u 10:23 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Profesor beogradskog Medicinskog fakulteta Goran Belojević, u javnosti poznat i kao dr Maserati, gostujući na TV Nova rekao je kako smatra da su probiotici jedini lijek protiv virusa korona.

''Ja tvrdim već šest mjeseci da se ova pandemija može zaustaviti samo probioticima. Neću da kažem da sam jedini u svijetu, ali jedna vrlo mala grupa znanstvenika o tome govori, jednostavno postoji embargo na priču o tome, ali ja se uporno toga držim'', rekao je Belojević i optužio farmakoindustriju da od pandemije pravi biznis.

''Probiotici nisu zanimljivi, tu nema para'', rekao je.

Prema njegovim riječima, imunologija se u javnosti dosta svodi na priču o antitijelima, a na račun T-staničnog imuniteta.

''Postoje bakterije u našim crijevima, to je jedna nezamisliva vojska od koje virus bježi kao vrag od tamjana'', kaže Belojević i preporučuje probiotike za postizanje balansa u organizmu.

''U kefiru su mliječno-kiselinske bakterije koje se razmnožavaju u našim crijevima i prave balans. Balans je najvažniji u imunom odgovoru. Ne smije biti mali, ali ne smije biti ni veliki odgovor što se dešava sad. Preveliki odgovor ubija ljude'', istaknuo je dr Belojević i naveo primjer bračnog para na kojem zasniva svoj rad.

''Jedan supružnik je obolio teško od Covida, liječio se 12 dana, a njegova supruga je pila probiotike, i nije oboljela iako su spavali zajedno'', ispričao je, a umjesto kefira ipak preporučio uzimanje probiotika u tabletama jer tu je ''milijarda bakterija u jednoj kapsuli''.

Belojević je poznat i po tome što je rekao kako je kršenje sedme Božje zapovijedi veliki problem za širenje korone.

Video: Goran Belojević: Demokratija je protivnik preventivne medicine

''Ima jedna stvar koju nitko ne spominje, a to je sedma božja zapovijed koja glasi 'ne čini preljubu''', rekao je jednom prilikom i dodao kako smatra da je preljub ''tempirana bomba'' za širenje virusa korona i savjetovao da se treba ''držati svog partnera''.

''Nije ovdje riječ o moralu, ovdje je riječ o životu'', poručio je.

Što su i gdje probiotici?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. "dobre" bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. "dobrih i loših" bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna. Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.

Prema preporukama SZO-a probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti ali su korisni i za poboljšavanje imunoloških funkcije.

Naime, štite od patogena kompetitivnom inhibicijom, povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica. Studije ukazuju da smanjuju učestalost respiratornih infekcija i zubni karijes kod djece, a imaju povoljan učinak na eradikaciju Helicobactera pylori kod peptičkog vrijeda te u prevenciji alergija.

Bakterije mliječne kiseline se dugo vremena koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije već i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probotici se mogu kupiti u ljekarama te se ne prepisuju na liječnički recept.

Kopirati
Drag cursor here to close