Teško, teže, preteško

Sve više mostarskih studenata traži pomoć psihologa

''Studenti se najviše javljaju zbog anksioznih stanja, napada panike, pretjerane brige, ali i zbog nekih privatnih problema kao što su ljubavni problemi, obiteljski i društveni'', navodi Trlin.
Lifestyle / Zdravlje | 16. 01. 2020. u 11:48 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

'Broj studenata koji traže stručnu pomoć u posljednje vrijeme se znatno povećao i to je trend koji se nastavlja'', rekla je za treći.ba psihologinja i psihoterapeutkinja Ivana Trlin.

Trlin je privatni psiholog i psihoterapeut u Mostaru. Svoje akademsko obrazovanje stječe završetkom Filozofskog fakulteta u Sarajevu studija psihologije, po tome se nastavlja samostalno educirati u Londonu.

Ističe da je za postizanje dobrog akademskog uspjeha važno da naše cjelokupno zdravlje bude funkcionalno pa tako i mentalno. Razlozi zbog kojih se studenti javljaju za stručnu pomoć, su različiti.

''Studenti se najviše javljaju zbog anksioznih stanja, napada panike, pretjerane brige, ali i zbog nekih privatnih problema kao što su ljubavni problemi, obiteljski i društveni'', navodi Trlin.

Jedan od čimbenika javljanja različitih duševnih stanja, tvrdi psihologinja, mogu biti i promjene okoline, posebice ako se radi o osjetljivim osobama koje ranije nisu mijenjale okolinu i odvajale se od svojih obitelji.

Krize i zbog lajkova: Depresija sve više muči mlade u Mostaru

''Depresija i anksioznost u stalnom su porastu kod mladih u Mostaru, ali takva situacija nije iznenađujuća ukoliko u obzir uzmemo suvremeni ubrzani način života i veliki broj obveza mladih koje se često moraju izvršiti u vrlo kratkom vremenskom razdoblju'', rekla je za Bljesak.info Dijana Ivanišević dr. psihologije i certificirani hipnoterapeut.

Trlin navodi kako se studentska populacija za pomoć obraća tek kada stanje ili problem bude u naprednoj fazi.

''Studenti se najčešće javljaju kada njihovo stanje postane nepodnošljivo i spriječava ih u svakodnevnim obavezama, tada je njihovo zdravlje znatno narušeno i treba dugo vremena da se oporavi'', rekla je Trlin.

Naglašava kako je važno studente informirati o 'mentalnoj higijeni' i kako pravilno o njoj voditi brigu da uopće ne bi došlo do angažmana stručnih osoba te kako se sve više ljudi suočava s istom vrstom problema i diže se svijest, ali ne u toj mjeri u kojoj bi trebala biti.

„Kako bi se riješio problem mentalnog zdravlja potrebno je na vrijeme potražiti stručnu pomoć i odabrati pravu osobu, provjeriti ono što ona nudi, certifikate koje posjeduje, jer nije dovoljno samo da bude fakultetski obrazovana osoba nego može li i riješiti problem“, govori Trlin te dodaje kako je u današnjem stresnom vremenu bitno djelovati preventivno kako bi izgradili i zadrzali dobro mentalno zdravlje.

„Redovito bavljenje sportom, boravak u prirodi, zdrava ishrana, adekvatno nošenje sa životnim izazovima i obvezama, dobri i adekvatni međuljudski odnosi, dovoljno odmora, sna te još mnogo toga preduvjet su dobrog fizickog i mentalnog zdravlja. Na terapiju se može otići i kako bi se adekvatno naučili nositi s vlastitim negativnim emocijama, ponašanjima i reakcijama. Način na koji živimo brzo i lako nas može 'gurnuti preko ruba'", objasnila je Trlin.

''Moji klijenti su u središtu mog rada, a moja praksa je rođena iz želje da pomognem ljudima prevladati neugodne i ometajuće simptome, teškoće i probleme'', profesionalna je misaona vodilja psihologinje Trlin.

Kopirati
Drag cursor here to close