Tužno
Zašto je mladima idol Buba?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
'Spavam s punim šanžerom, ganjam kuću s bazenom’, ‘ Zbog nje valj’o bi’ ko Pablo’, ‘Da uspjeću makar mor’o napuniti šanžer, stavit čarapu na glavu, uletit u Raiffeisen’, neke su od rima, bosanskohercegovačkih repera, čije pjesme na internetu bilježe milijunske preglede, a čemu je Radio Slobodna Europa posvetio jedan prilog.
Droga, oružje, glamur, luksuz, brza zarada, skupocjena auta, seks i noćni klubovi neke su od tema o kojima pjeva i Amar Hodžić poznat kao Buba Corelli, koji je 15. veljače uhićen zbog sumnje da je sudjelovao u incidentu u sarajevskom naselju Stup, a u kojem su ozlijeđene dvije osobe. Pucnjavi je prethodila tučnjava nekoliko osoba. Dan kasnije pušten je na slobodu.
Kupljena sloboda
S Jasminom Fazlićem (Jala Brat), 2009. godine, Buba Corelli je snimio pjesmu ‘Kalašnjikov', koja na Youtubeu ima preko 80 milijuna pregleda, i tada kreće njihov regionalni uspon.
No, RSE podsjeća kako je Buba Corelli morao napravi pauzu u karijeri, kada je u lipnju 2015. godine, s još 12 osoba, uhićen zbog sumnje da je na području Kantona Sarajevo neovlašteno posredovao u prodaji droge.
U pritvoru je proveo više od osam mjeseci, a krajem rujna 2019. godine pravosnažno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. U kaznu mu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru. Više od četiri mjeseca, koja su, prema presudi ostala, nije proveo u zatvoru.
Prema podacima kantonalnog suda u Sarajevu, dostavljenim Radiju Slobodna Europa (RSE) u siječnju 2020. godine usvojen je njegov zahtjev da kaznu zatvora po pravosnažnoj presudi Kantonalnog suda u Sarajevu, zamijeni novčanom kaznom.
Zatvorska kazna, zamijenjena je novčanom u ukupnom iznosu od 11 tisuća KM.
Crna strana
RSE navodi kako ni pritvor ni presuda nisu omeli njegovu karijeru. Koncerti i nastupi širom regije, sve do početka pandemije korona virusa, bili su puni, a svaka naredna pjesma bilježila je milijunske preglede.
Mladi su novinarima ovog radija rekli kako slučaju ovaj dvojac i kako ''ih privlači muzika, novi bitovi, ali ne tekstovi''.
Ne sviđa im se, kažu, što u tekstovima, ovaj duo podržava ''crnu strana svijeta'', no jasno im je zašto pišu takve rime i zašto one nailaze na ogromnu publiku.
Rambo Amadeus, na pitanje zašto su mladima uzori postali glazbenici koji su osuđivani kao narkodileri i koji pjevaju o drogama i kriminalu, kaže kako živimo u društvu bez ideologije.
“Dakle, i bez ideala, pa su novac i materijalno bogatstvo dominantni kriteriji novih generacija. Popularna glazba je danas prije svega biznis, pa sve u vezi nje ima jednak kulturološki značaj kao i proizvodnja gaća ili paprika”, kaže Rambo za RSE.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sarina Bakić podsjeća da je, kada se govori o tom sociološkom fenomenu, potrebno naglasiti, da je to fenomen u cijelom svijetu i da nije riječ samo o rimama, nego i načinu i stilu života ljudi koji se bave tom vrstom glazbe.
Hoću sad, hoću odmah
„Mi živimo u kulturi koja je po principu hoću sad, hoću odmah sve i hoću brzo i ona je itekako potkrijepljena u društvu u kojem se živi i tu ne možemo zaobići bosanskohercegovačko društvo“, objašnjava Bakić.
Potrošačka kultura, prema njenim riječima, podržava pretvaranje ljudi u proizvode, u kojoj mladi, opsjednuti kultom slave, novcem, moći i potrebom za brzim uspjehom, bez mnogo uloženog truda, postaju medijski proizvodi za jednu kulturu koja urušava elementarno ljudsko dostojanstvo.
Pročitajte još
Siromaštvo je jedan od osnovnih uzroka zbog čega ova glazba i poruke koje šalje tekstovima imaju sve više publike, upravo među mladim ljudima.
„Naravno da ljudi žele da žive kao ljudi koje oni gledaju na instagramima, na twitterima, na facebook profilima, u medijima. U kontekstu ovog društva hedonizma, daje se slika da je jedini pravi život onaj u glamuru, s velikom količinom novca. Ali onda se postavlja pitanje kako doći do tolike ogromne količine novca, a to je nažalost dilanje, preprodaja droge i ostali poslovi, da se tako izrazim“, kaže Bakić.
Na obrazovanju mladih, kako kaže, se ne radi dovoljno, niti im se ukazuje na značaj autentične kulture i autentičnih umjetničkih kriterija i vrijednosti.
„Sve je to stvar jedne duboke društvene krize u kojoj se mi nalazimo“, navodi, i dodaje da svaki mladi čovjek traži idole, ali da imaju malo izbora.
