Čudo u Zapadnoj Hercegovini

Pozitivan prirodni priraštaj u Grudama, Posušju i Čitluku!

Begić kaže kako je posuška Osnovna škola najbrojnija u BiH s 1400 učenika. Iz općine Posušje kažu kako se na sve načine trude zadržati stanovništvo, omogućujući mu bolje uvijete za život.
Lifestyle / Obitelj | 12. 01. 2020. u 17:24 Bljesak.info
Pozitivni demografski trendovi u zapadnoj Hercegovini
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je BiH, prema statistikama, zemlja u kojoj se bilježi ekstreman gubitak stanovništva, u općina s većinskim hrvatskim stanovništvom stanje i nije tako loše. Dapače. U hercegovačkim općinama Grude, Čitluk, Posušje, bilježe se pozitivni demografski trendovi, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Općina Posušje u županiji Zapadnohercegovačkoj jedna je od rijetkih općina u BiH s pozitivnim prirodnim priraštajem. Sa 173 rođene djece i 161 umrlom osobom odolijeva trendu pada nataliteta koji je u BiH prisutan cijelo desetljeće.

"Bilježimo pozitivne trendove. Volimo istaknuti da smo najmlađa općina po strukturi stanovništva u BiH. Prosječna starosna dob stanovnika Posušja je 36 godina, a najbrojniji su stanovnici oni od 15 do 19 godina", kazala je savjetnica za razvoj i društvene djelatnosti Općine Posušje Ana Begić za RTV Herceg Bosne.

Begić kaže kako je posuška Osnovna škola najbrojnija u BiH s 1400 učenika. Iz općine Posušje kažu kako se na sve načine trude zadržati stanovništvo, omogućujući mu bolje uvijete za život.

"Ulažemo u infrastrukturu, nove školske zgrade. Gradimo novu osnovnu školu. Nadamo se da će ona u rujnu biti u funkciji. Gradimo i jedno novo krilo u područnoj školi u Čitluku, gdje također bilježimo rast djece", kaže Begić.

Pozitivan primjer je i župa Grude, gdje je u 2019. kršteno 43 djece desetero više od broja umrlih u toj godini. Iako je u općini Čitluk( HNŽ) broj umrlih u 2019. za 9 više od broja rođenih, broj novorođene djece za 7 beba je veći u odnosu na 2018. godinu.

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostara krajem 2019. zabilježena su dva rekordna vikenda po broju porođaja.

"Mislim da je to zadnji vikend u 11. mjesecu i vikend 19 prosinca. Jedan je bilo 8, a drugi 12 porođaja, u jednom dežurstvu u 24 sata, što je dvostruko više od prosjeka", kaže Vajdana Tomić, predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SBK Mostar.

Inače, dvije rekordne godine u zadnjih 15 godina, po broju porođaja u SKB Mostar, su 2014. kada je u Mostarskoj bolnici bilo 1800 poroda i 2018. kada je zabilježen rekordan broj porođaja-1826, dok je u 2019. bilo 1714 porođaja, dakle 112 porođaja manje.

"Međutim, to nije neki značajni pad. Na primjer imali smo 2016. nešto više od 1600 porođaja", kaže dr Tomić.

Kopirati
Drag cursor here to close