Hranitelji vraćaju osmijeh na tužna dječija lica pružajući im ljubav i dom

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji do sada je educirano osam hraniteljskih obitelji, a do kraja godine trebalo bi ih se educirati još dvadeset.
Lifestyle / Obitelj | 01. 04. 2018. u 13:50 Fena
Kopirati
  / Ilustracija

Hraniteljske obitelji trebale bi vratiti osmijeh na lica djece bez roditeljskog staranja i pružiti im ljubav te topao i siguran dom.

To je najbolji oblik zbrinjavanja i zaštite djece bez roditeljskog staranja koje na području BiH, prema podacima UNICEF-a, ima oko 2000 - kazala je u razgovoru za Fenu pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije i jedna od trenerica hraniteljskih obitelji Janja Milinković.

Bez obzira koliko smještaj u domu bio dobar, po mišljenju stručnjaka, on nikada nije dovoljno dobar za dijete kao što je to odgajanje u obiteljskoj zajednici.

Milinković je pojasnila kako se porodice ili samci koji su zainteresirani za hraniteljstvo javljaju najbližem centru za socijalni rad, a nakon prijave i provedene procedure upućuju se na edukaciju koja je obavezna i koja se sastoji iz deset sesija.

Kroz edukaciju se, kaže Milinković, prolazi kroz različite teme, a potencijalni hranitelji se upoznaju sa svim onim promjenama koje dijete donosi u obitelji.  

Hraniteljstvo nije usvojenje i hranitelji ne mogu tražiti dijete po vlastitim željama.

''Mi nismo tvornica za proizvodnju lutaka jer tamo možete doći i naručiti lutku kakvu želite. Dijete koje imamo je dijete za koje tražimo porodicu, dijete koje treba ljubav i dom. Većina porodica je to shvatila i taj susret s djecom je zaista nešto posebno'', ocijenila je Milinković.

Novim Zakonom o hraniteljstvu u FBiH utvrđene su naknade za djecu, odnosno za njihove potrebe, kao i naknade za hranitelje.

''Novina u tom zakonu je i da se djeca do tri godine starosti ne smiju smještati u ustanove socijalne zaštite, tako da ta djeca mogu biti zbrinuta samo u hraniteljske porodice. Zbog toga bi zaista voljeli da u budućnosti imamo porodice koje će se brinuti o djeci kojoj je potreban privremeni smještaj, ili do povratka u svoju biološku porodicu ili do usvojenja'', naglasila je Milinković.

Kako je kazala, bilo bi im drago da se za hraniteljstvo prijave i neke od romskih porodica koje imaju stambene uslove jer bi na taj način prevazišli i poteškoće koje se javljaju kod zbrinjavanju djece romske populacije.

Milinković navodi da su započeli i projekt transformacije dječjeg doma, napominjući kako to ne znači da će domovi biti zatvoreni, nego da će se u njima oformiti razni servisi, raditi prevencija te organizirati dnevni centri.

Naglasila je kako je cilj hraniteljstva i transformacije da dijete odrasta u obitelji.

''Transformacija se prvo mora dogoditi u našim glavama, moramo shvatiti da je to najbolje za dijete bez roditeljskog staranja i raditi na promociji hraniteljstva'', poručuje Milinković.

Ipak, najbolji promotori su same hraniteljske obitelji jer svaka od njih ima svoju priču.

''Sve ono što mi pričamo, a nismo hranitelji, ne možemo ispričati s tolikom ljubavlju kao što to može jedna hraniteljska obitelj. Kada vidite s kojom je to toplinom ispričano ne možete ništa drugo pomisliti već da je to upravo najbolji oblik zbrinjavanja za tu djecu '', zaključuje Milinković.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji do sada je educirano osam hraniteljskih obitelji, a do kraja godine trebalo bi ih se educirati još dvadeset.

UNICEF u BiH, u suradnji s nadležnim ministarstvima, relevantnim nevladinim organizacijama i uz podršku Europske unije, implementira program 'Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica' pod sloganom 'Svako dijete treba porodicu'.

Opći cilj programa je osigurati da djeca bez roditeljskog staranja, djeca koja su pod rizikom od odvajanja od obitelji i djeca s poteškoćama u razvoju uživaju jednaka prava kao i sva druga djeca.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kopirati