Donesen plan
HNŽ ne zna broj Roma u županiji, ali zna kako će im pomoći
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako se točan broj Roma na području Hercegovačko-neretvanske županije ne zna, u ožujku 2021. godine objavljen je ''Lokalni akcijski plan (LAP) za poboljšanje položaja Roma u HNŽ-u'' koji ima za cilj doprinijeti unaprjeđenju položaja romske populacije u HNŽ-u te ostvarivanju i zaštiti njihovih ljudskih prava.
''Razlog nepotpune evidencije o broju, karakteristikama i potrebama leži, prije svega, u nedostatku jasnog posredovanja za formiranjem baze podataka te u čestim migracijama obitelji. Djelomične podatke posjeduju nevladine organizacije. Među njima nije uspostavljeno informacijsko umrežavanje, što je osnovna preporuka za objedinjavanje i kompletiranje podataka'', stoji u LAP-u.
Tri Roma u srednjoj školi, a 124 ih ima položen vozački
Prema dokumentu, Romi u HNŽ-u nalaze se u Čapljini, Jablanici, Konjicu, Stocu i Mostaru te ih je ukupno 568, od čega je 223 maloljetnih članova romskih obitelji. Vlasnikom stambenog objekta je 37 Roma, najviše njih u Konjicu, a čak 22 kućanstva s područja Mostara nemaju kanalizacijski sustav.
Skoro 60 Roma nema zdravstveno osiguranje, no 15 osoba ima ustanovljeno liječničku dijagnozu, dok je devet osoba s invaliditetom.
Pročitajte još
Podaci županijskog Plana navode kako je 27 djece predškolske dobi, ali da je njih troje uključeno u predškolski program. Osnovnoškolske dobi je 166 djece te ih je 129 pohađa osnovnu školu, a srednjoškolske dobi je 15 osoba i troje ih pohađa srednju školu. Tek tri odrasle osobe imaju završenu srednju ili visoku školu. Ipak, 149 osoba ima osnovna znanja informatičke pismenosti, a 124 ih im položen vozački ispit.
201 Rom koristi društvene mreže
Tek 11 Roma, prema LAP-u, je zaposleno na području HNŽ-a, dok je 169 osoba evidentirano kod Službe za zapošljavanje. Kućanstava koja se bave skupljanjem otpada je 71, a 62 kućanstva korisnicima je socijalne pomoći. U inozemstvu je zbog egzistencijskih potreba 16 Roma.
Romska populacija, navedeno je u Planu, aktivno koristi romski jezik, ali općinskih manifestacija vezanih za romsku kulturu i običaje nema u HNŽ-u. Bitan podatak u Planu, čini se, je i koliko Roma koristi Facebook, Instagram i druge društvene mreže, što koristi 201 Rom.
''Romski nevladin sektor, kao i građanski aktivizam je na vrlo niskoj razini. Romska udruga je postojala u Konjicu, ali je, nažalost, ugašena koncem 2019. godine. U Jablanici, Mostaru i Čapljini romske udruge još uvijek postoje, ali neaktivne'', stoji u analizi trenutnog stanja LAP-a. Dodatno su dali pregled postupanja policije prema romskoj populaciji, navodeći broj kaznenih djela koje su Romi počinili.
Do boljeg položaja Roma preko EU fondova
Dokument, navodi se, predstavlja platformu lokalne politike prema svim bitnim pitanjima od značaja za suštinsko i održivo integriranje romske populacije u javni život i razvitak županije. Nadalje, Lokalni akcijski plan može biti upotrjebljen za bolje planiranje proračuna i pribavljanje sredstava koja nedostaju za realiziranje inkluzivnih programa i planova, ali i za bolju pripremljenost županije za korištenje fondova Europske unije.
Županija je u Planu navela kako se planira poboljšati položaj Roma do 2024. godine. Ciljeve i aktivnosti naveli su kroz kategorije Stanovanja, Obrazovanja, Zdravstvene i socijalne zaštite, Jačanje institucionalnog kapaciteta, romskih zajednica i nevladinih organizacija te Zapošljavanje. Radna skupina za izradu plana imenovana je u ožujku 2019. godine.
Pročitajte još
U izradu LAP-a su bili uključeni predstavnici ministarstava i općina u HNŽ-u i centara za socijalnu skrb, kao i predstavnika civilnog društva. Predsjednica radne skupine bila je Nina Puvača (Ured predsjednika Vlade), a članovi su: Jerko Livaja (Ministarstvo unutarnjih poslova), Antonijo Vujica (Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi), Nefiza Dautović (Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta), Zlatan Džino (Ministarstvo financija), Antonija Butigan (Služba za zapošljavanje), Jelka Blažević (Zavod zdravstvenog osiguranja), Nadira Đapo (Općina Konjic), Enver Kukurozović (Grad Mostar), Alma Bajramović (Općina Jablanica), Ivan Prkačin (Općina Stolac), Snježana Grgić (Grad Čapljina), Sanja Arapović (OESS Mostar) te tajnik Mirjana Vučić (OESS Mostar).
Za sustavno praćenje provedbe planiranih rezultata i aktivnosti, navode u LAP-u, potrebno je formirati ''poseban stručni tim, a preporuka je da u stručni tim budu imenovane osobe koje su bile članovi radne skupine za izradu LAP-a, jer su već upućeni u materiju i metodologiju''.
