Izložba
Helena Rubinstein: Izumiteljica ljepote
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Izložba "Helena Rubinstein: izumiteljica ljepote" koja obuhvaća tristotinjak eksponata i prikazuje život i rad te uspješne poslovne žene, koja je na poseban način objedinila ulogu mecene i strastvene kolekcionarke umjetničkih djela s poslovnim uspjehom, otvorena je u utorak navečer u Židovskom muzeju i Beču.
"Ova fantastična izložba dokumentira nekoliko aspekata života i rada pionirke ljepote Helene Rubinstein, rasvjetljava njezin put od migrantice koja prevladava kontinente i prepreke, prekida stereotipne šablone ponašanja, te razvija široku umjetničku mrežu strastvene kolekcionarke umjetničkih djela i postaje mecena mnogim umjetnicima", rekla je na konferenciji za novinare u Židovskom muzeju u Beču njegova direktorica Danielle Spera.
Izložba obuhvaća oko 300 eksponata: fotografija, kozmetičkih proizvoda, knjiga, kataloga, časopisa, novinskih članaka, haljinu od čipke koju je za nju dizajnirao Christian Dior i ogrtač Pedra Rodrigeza, pribor za jelo iz radionice austrijskog arhitekta Jugendstila Josefa Hoffmanna, jednu bistu, video film s njezinim intervjuima i drugo.
Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina: Krakov-Beč-Melbourne-London-Pariz-New York-Tel Aviv, prema važnim gradovima u kojima je živjela i radila.
"Rubenstein je sistematski radila na izgradnji svog imidža mecene, prijateljevala je s Picassom i drugim umjetnicima tog vremena, financijski ih podupirala, bila je velika kolekcionarka umjetničkih djela, financirala Paviljon Helene Rubinstein za suvremenu umjetnost u Tel Avivu. Njezina zbirka suvremene umjetnosti obuhvaćala je brojna umjetnička djela: Brancusija, de Chirica, Matissa, Modiglianija, Braquea, Chagalla, Degasa, Maxa Ernsta, Kleea, Picassa, Renoira, Dalija i drugih umjetnika. Umjetnički radovi iz njezine zbirke bili su izloženi na nekoliko izložbi primjerice 1935. u muzeju MOMA i godine 2014. u Židovskom muzeju u New Yorku pod naslovom 'Ljepota je moć'", rekla je kustosica izložbe Iris Medar.
Ein Blick in die Ausstellung #CosmeticQueen #jmw #museum #wien pic.twitter.com/hvLtsG7YyJ
— Jewish Museum Vienna (@jewishmuseumVIE) October 17, 2017
''Helena Rubinstein bila je uspješna poslovna žena u kozmetičkoj industriji, put do uspjeha ostvarila je vlastitim trudom, taj put je sama zacrtala ispunjavajući svoje snove i neskromne želje", dodala je.
"Razvitak svog poslovnog imperija postigla je strastvenim, žilavim, upornim i odgovornim radom. Njezino poslovno carstvo obuhvaćalo je oko stotinu salona u 14 država sa 30.000 zaposlenih", rekla je direktorica Spera.
Rubinstein je sa 16 godina napustila roditeljski dom ortodoksnih židova u Krakovu, preselila se kod tete u Beč, odakle je emigrirala u Australiju, gdje je osnovala tvrtku koja je prerasla u uspješni poslovni svjetski imperij. Ponovo se vraća u Europu te u Londonu otvara salon u nekadašnjoj kući Lorda Sainsburyja.
Nakon Londona otvara poslovni prostor u Parizu, a potom s velikim uspjehom u New Yorku. Kada je Austrija pripojena 1938. Hitlerovoj Njemačkoj, Rubensteinova je već imala međunarodni lanac salona, ali je pred nacistima morala zatvoriti salon u Beču.
Nije previše brinula za gubitak imovine nego za svoje bliske u zemljama pod Hitlerom. Uspjela je izbaviti skoro svu rodbinu osim jedne sestre, koja je odvedena u Auschwitz gdje je i umrla. Helena Rubinstein je u SAD-u napravila globalnu poslovnu ekspanziju. Utrla je put drugim kozmetičkim poduzetnicama, a njezino poslovno rivalstvo s kozmetičkom kućom Elisabeth Arden bilo je tema mnogih knjiga, kazališnih predstava i dokumentarnih filmova, piše Hina.
Helena Rubinstein (1870.-1965.) bila je vrlo uspješna self-made žena, uzor mnogim poslovnim poduzetnicama, utrla je put drugim kozmetičkim poduzetnicama i prema rječima kustosice Medar, pokazala da žena može biti globalna uspješna poduzetnica, što je i središnja tema izložbe. Dodala je da je Beč za nju bio jako važna stanica, tamo je počela s osmišljavanjem projekta, ali s radom je počela u Australiji. Izložba ostaje otvorena do 6. svibnja.
