Nije samo važno što jedemo, nego i kako

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nismo samo ono što jedemo već i kako jedemo, pokazala je studija o veličini zalogaja, veličini porcije i brzini konzumiranja hrane. Poslužite li više hrane, brže jedete i zalogaji su vam veći, više ćete i pojesti, ključan je nalaz studije američkih i nizozemskih nutricionista koji vjerojatno nikoga neće iznenaditi.

Istraživanje u kojemu je sudjelovalo 44 muškarca i 44 žene daje dodatnu 'težinu' ranijim upozorenjima protiv brzog konzumiranja hrane jer organizmu treba do dvadesetak minuta da signalizira mozgu da je tijelo sito.

Probava počinje već u ustima zbog čega je brzina kojom jedemo vrlo bitna.

Ljudi koji jedu prebrzo, uzimaju velike zalogaje i gutaju brzo pa slina i enzimi ne stignu 'podmazati' hranu i usitniti je prije nego što dospije u želudac.

Po studiji, ljudi jedu više ako su im tanjuri puniji. Doduše, to ne znači da s njega treba pojesti baš sve, ali će većina pojesti u prosjeku 43 posto više nego što je uobičajeno ako su porcije za tri četvrtine veće.

U sklopu studije grupa muškaraca i žena jela je tjesteninu sa sirom jednom tjedno tijekom mjesec dana. Veličina porcije svaki je put bila drugačija i varirala je između 400 i 700 grama.

Stručnjaci sa sveučilišta Penn State i iz nizozemskog Maastrichta analizirali su koliko su brzo ispitanici jeli, kolika je bila veličina njihovih zalogaja, a mjerili su i težinu 'tanjura' prije i poslije obroka.

Onima koji žele u sebe unijeti manje kalorija, rezultati nude vrlo praktične zaključke.

Ako pazite na veličinu porcije, jedete sporije i manjim zalogajima, izbjeći ćete prejedanje, objavila je glavna autorica studije Paige Cunningham iz Američkog društva nutricionista.

Rješenje postoji i za one koji se ne žele odreći većih porcija - birajte namirnice s manje kalorija, rekla je Cunningham, prenosi Hina.