Europski parlament

Uvjet za ulazak u EU vraćanje oduzete imovine

Radi se o rezoluciji koja se naslanja na Terezinsku deklaraciju iz 2009. u kojoj je 46 zemalja, među kojima i BiH, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama holokausta.
Lifestyle / Flash | 19. 02. 2019. u 08:12 Nezavisne nov

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europski parlament je u svojoj rezoluciji u vezi s BiH pozvao vlasti te zemlje da vrate imovinu vjerskim zajednicama i drugim privatnim osobama.

Iako se eksplicitno ne spominje Jevrejska zajednica, radi se o rezoluciji koja se naslanja na Terezinsku deklaraciju iz 2009., koju je EU usvojila za vrijeme češkog predsjedavanja EU-om, u kojoj je 46 zemalja, među kojima i BiH, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama holokausta.

U ovoj deklaraciji se, između ostalog, ističe da ovih 46 zemalja treba da ulože posebne napore kako bi se preživjelim i njihovim potomcima omogućio život u dignitetu.

"Uzimajući u obzir važnost restitucije nekretnina koje su pripadale žrtvama holokausta, zemlje sudionice se pozivaju da ulože svaki napor kako bi ispravile posljedice nepravednog oduzimanja imovine", navedeno je u deklaraciji.

Naime, najveći dio imovine oduzet je tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, a imovina je, osim pripadnicima Jevrejske zajednice, oduzeta i pripadnicima drugih vjerskih zajednica, kao i drugim privatnim osobama koja su bila smatrana neprijateljima tadašnjih vlasti, prenose Nezavisne.

U svojoj rezoluciji Europski parlament poziva na ispravljanje ovih povijesnih nepravdi, kao uvjet za primanje BiH u članstvo u EU.

"Pozivamo BiH da osigura pravo na imovinu, ukazujemo na nedostatak zakonskog okvira za rješavanje pitanja prava na restituciju i ohrabrujemo vlasti da pokrenu dijalog sa svim zainteresiranim stranama na ovim pitanjima", istaknuto je.

Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kaže za "Nezavisne" da je BiH jedina zemlja u regiji koja ništa nije uradila da se toj zajednici, ali i drugim zajednicama, vrati njihova imovina, ili da ih adekvatno obešteti.

Foto:Midhad P: / Jakov Finci

"Sve ostale zemlje su to pitanje riješile ili su počele da ga rješavaju, osim BiH. RS je počela to da rješava kada je 2001. usvojila zakon, međutim iduće godine visoki predstavnik je taj zakon ukinuo smatrajući da to pitanje treba riješiti na razini BiH. Od tada do danas ništa nije urađeno, a tek kada se formira naredno Vijeće ministara vidjet ćemo hoće li se oni baviti ovim pitanjem", kaže Finci.

Ističe da je ohrabren ovim dokumentom Europskog parlamenta, koji, kako kaže, prvi put eksplicitno navodi da je pitanje restitucije, kao dio općine vladavine prava, uvjet za EU.

Dodaje da je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, prilikom posjete Izraelu rekao da je jevrejska imovina u BiH vrijedna oko šest milijardi maraka, ali upozorava da ova cifra vjerojatno nije točna.

"Niko nikad nije napravio procjenu. Ova cifra se spominje više kao opravdanje da se radi o ogromnoj imovini i da se zato ona ne može vratiti. Međutim, veliki dio ovog problema se može riješiti da državu ne košta ništa. Recimo, ako imate zgradu Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo koja je vlasništvo Jevrejske zajednice, onda samo treba napraviti da se kirija ne plaća njima, nego Jevrejskoj zajednici. Samo je stvar volje da se ovaj problem riješi", kaže Finci i dodaje da je jevrejska imovina u 28 gradova gdje su postojale jevrejske zajednice, a da je u RS najveći dio te imovine u Banjaluci i Doboju.

"Vi ste Banjalučanin, prošetajte Gospodskom ulicom i pitajte starije Banjalučane i vidjet ćete kome su pripadali svi ti objekti koji se tamo nalaze", kaže Finci.

Inače, nije samo BiH zemlja koja ne vraća imovinu žrtvama nacističkog režima, ili ljudima kojima je imovinu oduzela postratna vlast u istočnoj Evropi. Britanski "Guardian" piše da je većina zemalja bivšeg komunističkog bloka uradila vrlo malo da se ovo pitanje trajno riješi.

"U tim zemljama živi oko pola miliona žrtava holokausta. Većina ih živi u bijedi", piše "Guardian".

Kopirati
Drag cursor here to close