14 komada

Risovi iz Rumunjske spašavaju populaciju u Hrvatskoj i Sloveniji

"Za spašavanje risova nužni su tzv. svježi geni. Moramo njihovoj populaciji omogućiti kontakt s onima koji im nisu u rodu", kazala je Sonja Šišić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.
Lifestyle / Flash | 04. 03. 2019. u 12:00 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dva risa iz Rumunjske stižu u Hrvatsku i Sloveniju, prvi od četrnaest jedinki koji bi u sljedećih pet godina trebali zaustaviti izumiranje u Dinaridima te najveće europske mačke, priopćeno je u ponedjeljak iz projekta Life Lynx.

Mužjak dobi oko četiri godine i mase dvadeset i jedan kilogram posebnom je zamkom uhićen u subkarpatskim šumama, nalazi se u karanteni i za nekoliko tjedana dolazi u Hrvatsku u Gorski kotar, kazala je Magda Sindičić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Današnja populacija risova u Hrvatskoj i Sloveniji potomci su šest risova iz Slovačke koje su naselili slovenski lovci 1973. godine u šume pokraj Kočevja, nakon što je ris zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena na širem području istrijebljen početkom 20. stoljeća.

Znanstvenici procjenjuju da u Hrvatskoj danas živi između 40 i 60 risova, a u Sloveniji oko 20. Na njima su, zbog podrijetla od šest introduciranih životinja 1973., u međuvremenu nastale genetske promjene koje prijete njihovu opstanku.

"Za spašavanje risova nužni su tzv. svježi geni. Moramo njihovoj populaciji omogućiti kontakt s onima koji im nisu u rodu", kazala je Sonja Šišić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.

U prvoj fazi velikog međunarodnog projekta Life Lynx koji sufinancira Europska komisija postavljene su fotozamke i organizirano prikupljanje uzoraka za izolaciju DNK kako bi se utvrdila područja podobna za nove jedinke, prenosi Hina.

Ris je teritorijalna životinja koja živi sama, teritorij mužjaka je velik 200 do 400 četvornih kilometara. Risovi žive samo u očuvanom staništu koje im pruža zaklon i hranu.

U akciji spašavanja risa, simbola netaknute prirode, uključeni su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga Biom, uz podršku Javne ustanova Priroda te Nacionalnog parka Risnjak, priopćeno je.

Kopirati
Drag cursor here to close