Prvi dan proljeća

Dobrodošlo proljeće!

Sretan vam prvi dan proljeća
Lifestyle / Flash | 20. 03. 2019. u 08:23 Bljesak.info
Kopirati

Proljetni ekvinocij počinje 20. ožujka, a poznat je i pod nazivom "proljetna ravnodnevnica".

Proljetni ekvinocij se već dugo obilježava kao vrijeme ponovnog rođenja na sjevernoj hemisferi. Proljetni festivali i blagdani glavne su proslave u mnogim kulturama, kad se put Sunca usklađuje sa zemljinim ekvatorom.

Prema proljetnom ekvinociju proljeće službeno počinje u srijedu 20. ožujka na sjevernoj hemisferi. Službeni početak se nastavlja sve do petka, 21. lipnja i ljetnog solsticija, odnosno suncostaja. Taj se dan naziva i "proljetna ravnodnevica". Ime je nastalo zbog činjenice da su noć i dan u čitavom svijetu gotovo jednake duljine i traju dvanaest sati. "Ekvinocij" na latinskom jeziku doslovno znači "jednaka noć", prenosi Telegraph.

U stvarnosti, ekvinocij nema točno dvanaest sati dnevne svjetlosti. Solsticiji i ekvinociji označavaju ključne faze u astronomskom ciklusu Zemlje. Tijekom godine dana postoje dva ekvinocija (proljeće i jesen) i dva solsticija (ljeto i zima).

Ovogodišnja jesenska ravnodnevnica odvija se u ponedjeljak, 23. rujna. Datumi ekvinocija i solsticija nisu fiksni zbog zemljine eliptične orbite Sunca. Isti su najbliži u siječnju, a najudaljeniji u srpnju.

Ekvinocij označava promjenu godišnjih doba i ravnotežu svjetlosnih pomaka u dužim danima ili noćima. Moguće je vidjeti zalazak i izlazak sunca, izravno na istoku i zapadu, dok se u drugim danima tijekom godine čine kao da su izvan središta.


Tekst članka se nastavlja ispod banera

Inače, postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba – astronomska i meteorološka metoda. Meteorolozi se vode meteorološkim sezonama, koje se temelje na godišnjim padanjima i rastu temperature te stanju atmosfere.

Meteorološka sezona koordinira s kalendarom kako bi godišnja doba podijelila na četiri tromjesečna godišnja doba. Ovim sustavom proljeće počinje 1. ožujka i traje do 31. svibnja. Druga metoda izračunavanja godišnjih doba se temelji na astronomskim sezonama. Oni se odnose na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu i solsticij.

Zemljina os se uvijek naginje pod kutom od oko 23,5 ° u odnosu na imaginarnu ravninu koju zemljina orbita stvara oko Sunca. Na bilo koji drugi dan u godini, sjeverna ili južna hemisfera malo naginje prema Suncu, ali na dva ekvinocija, nagib Zemljine osi je okomit na zrake Sunca. Ekvinocij se događa točno u trenutku kada Sunce prelazi nebeski ekvator - imaginarnu liniju na nebu iznad ekvatora - od juga prema sjeveru.

Kopirati