Posljednja prašuma Europe

Prašuma Perućica, jedinstveni biser biodiverziteta na tlu Europe

Upis Perućice na UNESCO-ovu Listu ne bi donio korist samo Nacionalnom parku Sutjeska i Bosni i Hercegovini, nego i cijelom čovječanstvu.
Lifestyle / Flash | 27. 10. 2018. u 10:30 Fena
Kopirati

Poslјednja i najočuvanija prašuma u modernoj Europi Perućica čija se starost procjenjuje na 20.000 godina, prije ledenog doba, ugniježdena u okrilju Nacionalnog parka Sutjeska, mogla bi se naći na Listi svjetske baštine UNESCO-a kao prva prirodna baština koju je Bosna i Hercegovina nominovala za upis na tu prestižnu Listu.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Taj zadivljujući nedirnuti komad prirode i šumskog rezervata prostire se na površini od 1.434 ha, a iznimno bogat životinjski i biljni svijet koji se tu razvija stoljećima čini ga jedinstvenim primjerom u Europi. Okružena planinama Maglićem, Volujkom, Vučevom i Zelengorom, između kojih je usječen veličanstveni milenijumima kreiran kanjon Sutjeske, drugi najdublji u Europi, te prekrivena šumom čija su mnoga stabla starija od 300 godina, Perućica privlači ljude iz cijelog svijeta koji dolaze da osjete njen mir, tišinu i spokoj čistog prirodnog okružja.

Direktor Nacionalnog parka Sutjeska Dejan Pavlović u razgovoru za Fenu govori o specifičnostima Perućice i Parka, mjerama njihove zaštite, procesu za upis na Listu UNESCO-a, turistima i drugim segmentima važnim za to područje.

Podsjeća da je u veljači 2017. godine Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dostavilo zahtjev UNESCO-u za upis prašume Perućice na Tentativnu listu svjetske baštine, na kojoj se našla već u lipnju iste godine. U ožujku ove godine Ministarstvo je pripremilo i dostavilo zahtjev za međunarodnu pomoć na adresu UNESCO-a u Francuskoj u vezi s izradom nominacionog dokumenta za upis Perućice na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Sada je, kaže, potrebno planirati drugu fazu projekta - izradu Plana upravlјanja prašumom Perućica i pripremu prateće dokumentacije. Naglašava da je planiranje upravlјanja jedan od klјučnih instrumenata za zaštitu prirodnih vrijednosti, a posebno iznimne univerzalne vrijednosti. Taj plan dokumentira sustave upravlјanja prirodnim dobrom i pomaže identificirati nedostatke postojećeg sustava.

''Kada jedno prirodno dobro, poput prašume Perućice, posjeduje izuzetnu univerzalnu vrijednost koja je dio nasliјeđa čovječanstva, onda takvo dobro zaslužuje da bude zaštićeno i očuvano za buduće generacije. S obzirom na to da prašuma Perućica ispunjava tražene kriterije, smatram da treba biti uklјučena na Listu svjetske baštine, a što će prije svega doprinijeti njenoj zaštiti, konzervaciji, upravlјanju, integritetu, autentičnosti i održivosti'', istaknuo je Pavlović.

Smatra da upis Perućice na UNESCO-ovu Listu ne bi donio korist samo Nacionalnom parku Sutjeska i Bosni i Hercegovini, nego i cijelom čovječanstvu. Svakako da bi to, dodaje on, imalo izuzetan značaj za turizam imajući u vidu da je Perućica već sada magnet za mnogobrojne turiste koji posjećuju Park.

Pavlović precizira da je strogo zaštićena zona Nacionalnog parka Sutjeska bez bilo kakve intervencije. Tu su sve aktivnosti strogo kontrolirane i održavane na minimumu, a turističke posjete ograničene samo na određene pješačke staze uz pratnju osoblјa Parka. Postavlјene su oznake na svim glavnim stazama i putevima u blizini prašume koje upozoravaju posjetitelje da ulaze u ograničenu zonu.

''Očuvanje i zaštita Perućice u njenom izvornom stanju jedna je od glavnih misija Nacionalnog parka Sutjeska. Osim toga što su neke njene karakteristike sa znanstvenog aspekta jedinstvene i predstavlja prirodnu laboratoriju u kojoj uče mnogobrojni studenti i naučni radnici, njena ljepota i kompozicija šume, visoka stabla i predivni vidikovci su ono što goste mami i u čemu najviše uživaju'', ustvrdio je on.

Pavlović naglašava da je čitava lista faktora po kojima je Perućica specifična i jedinstvena u svijetu. Ona je veliko, koherentno područje koje zbog veličine, statusa zaštite i netaknute prirode predstavlјa veoma važnu kariku u regionalnom, europskom i svjetskom nastojanju da se priroda kao nezamjenjiv resurs očuva u iskonskom obliku. Prisutnost velikih netaknutih područja od presudne je važnosti za vrijednosti očuvanja prirode.

Zbog južnog položaja u Europi, Perućica je za vrijeme ledenog doba bila veoma važno područje utočišta koje je omogućilo brojnim termofilnim vrstama europskog sjevera i njenog središta da se sačuvaju u ovom području. Ledeno doba je zahvatilo i područje Perućice pa su njeni vrhovi bili prekriveni lednicima, o čemu danas svjedoče ostaci ledeničkih cirkova i korita, morene raznovrsnog karaktera, glacijalni oblici i drugo.

Niži dijelovi Perućice ostali su bar djelmično bez ledničkog pokrivača, što je omogućilo razvijanje flore i vegetacije. Pod okriljem ovih "pluća Europe" razvio se iznimno raznovrsan i bogat biljni svijet. Taj strogo zaštićeni prirodni rezervat osim bukvi, jeli i smrči, dom je i subalpskoj bukvi, čistoj ili s planinskim javorom, subalpskoj smrči, šumi crnog bora te klekovini krivulјa. O bogatstvu prašume svjedoči i činjenica da je tu registrirano više od 170 vrsta drveća i žbunja, te više od 1.000 vrsta zelјastih bilјaka.

Direktor NP Sutjeska dalje dodaje da veliko i integrirano šumsko područje podržava kompletni lanac ishrane, uklјučujući održive populacije velikih sisara i mesojeda. Raznolikost i bujnost bilјnog svijeta na cjelokupnom području doprinijeli su opstanku brojnih životinjskih vrsta te je taj svijet iznimno raznovrsan - sa velikim brojem beskičmenjaka, posebno iz reda leptira, ali i vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 porodica sisara, te mnogobrojnih vrsta ptica.

Perućica se nalazi u zagrljaju Nacionalnog parka Sutjeska, osnovanog 1962. godine sa površinom više od 16.000 hektara i to je najveći i najstariji nacionalni park u BiH. Osim prašume, u njegovom su obuhvatu planine Volujak, Vučevo i Zelengora sa vrhovima višim od 2.000 metara n.v., kao i Maglić sa najvišim vrhom u BiH (2.386). Kao svojevrsne vene presijecaju ga bistre planinske rijeke Sutjeska, Hrčavka, Jabušnica te osam zadivljujućih glečerskih jezera na Zelengori. Jedna od dragocjenosti Parka je i vodopad "Skakavac" vidljiv sa vidikovca na Dragoš Sedlu. Formira se na planinskom potoku-rječici Perućici, u istoimenoj prašumi a sa 75 metara jedan je od najviših vodopada u zemlji.

''Upravo zahvaljujući ovim izvanrednim prirodnim vrijednostima i njihovoj očuvanosti NP Sutjeska je od 2000. godine uvršten u II kategoriju IUCN-a (Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara). Sutjeska je inače poznata široj javnosti kao mjesto odvijanja bitke na Sutjesci iz 1943. za vrijeme Drugog svjetskog rata'', naglašava Pavlovlić.

Govoreći o zaštiti parka, Pavlović ističe da se ona osigurava na osnovu nekoliko zakona koji tretiraju ovu oblast. Formirana je služba zaštite, očuvanja i unapređenja te korištenja prostora Parka. Njena je uloga kontrola terena, sprečavanje i prijavljivanje nezakonitih radnji, protupožarna zaštita, prijavljivanje svih fizičkih promjena u Parku i drugi poslovi u funkciji zaštite i očuvanja prostora.

Dejan Pavlović podvlači da se NP Sutjeska od osnivanja bavi turizmom. Ove godine posjećenost je bila izuzetna, uz goste koji su dolazili iz svih krajeva svijeta. Osim najvećeg broja turista iz Slovenije, Srbije i Hrvatske, znatan broj njih dolazi iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Češke, ali i dalekog Japana, Kine, SAD-a.

''To su sve većinom zaljubljenici u prirodu, ljudi koji vole planinarenje, pješačenje i jednostavno boravak u jednom ovakvom netaknutom prirodnom ambijentu kakvih je veoma malo na svijetu. Turistička sezona ove je godine premašila sva očekivanja i posjeta bilježi rekord u poslednjih 15 i više godina, tako da smo i više nego zadovoljni. Imali smo oko 7.000 noćenja, te više od 100.000 posjeta koje su uključivale obilaske neke od atraktivnih mikro-destinacija u Parku'', ocijenio je čelni čovjek NP Sutjeska.

Unutar NP Sutjeska i njegovoj okolini postoji veliki broj arheoloških nalazišta, etničkih i povjesnih obilježja te takvo kulturno-istorijsko naslijeđe pruža uvid u povezanost prirode i ljudske kulture.

Kopirati