Sat za našu planetu

Po pitanju brige o okolišu BiH tapka u mjestu

"Naravno da jedan sat nije dovoljno za našu planetu, ali bar taj jedan sat može naš način razmišljanja usmjeriti na tu temu i potaknuti naše dodatno djelovanje", naglasila je Agićeva.
Lifestyle / Flash | 30. 03. 2019. u 08:28 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Globalna ekološka akcija "Sat za našu planetu" biće održana 11. put u Bosni i Hercegovini danas, s početkom u 20.30, kada će se simboličnim gašenjem svjetala na sat vremena u više od sedam tisuća gradova širom svijeta ukazati na važnost očuvanja planete.

 Klimatske promjene i opadanje biološke raznovrsnosti problemi su svih nas pa je akcija "Sat za našu planetu" prilika za pojedince, organizacije, institucije i kompanije da pokažu svoju predanost zaštiti prirode i budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.

Magistrica Džemila Agić, inženjer tehnologije, direktorica Centra za ekologiju i energiju, za "Nezavisne novine" je istaknula da je ovo akcija koja skreće pažnju građana na postojanje problema i nužnost obraćanja pažnje na problem davanja vlastitog doprinosa, što je izuzetno važno.

 "Ukoliko postoji jedna internacionalna akcija koja je posvećena ovom problemu i koja upućuje građane da bar jedan sat vode računa o planeti Zemlji, to je pozitivan pomak koji treba podržati", istaknula je Agićeva.

 Dodala je da je dobra svaka akcija koja može uticati na veće narodne mase ili ukazati većem broju građana na postojanje problema i nužnost djelovanja.

 
 "Naravno da jedan sat nije dovoljno za našu planetu, ali bar taj jedan sat može naš način razmišljanja usmjeriti na tu temu i potaknuti naše dodatno djelovanje", naglasila je Agićeva. Kada je riječ o planeti i cjelokupnoj situaciji, gdje je Zemlja upala u neki vid plastične krize, Agićeva ističe da ima mnogo ekoloških problema i mnogo mogućnosti njihovog rješavanja.

 "U BiH i njenim entitetima, kantonima i svim općinama treba da sagledamo te probleme i svako treba da djeluje u svojim mogućnostima i oblastima. Nadležne institucije i građani treba da djeluju na one probleme na koje mogu uticati. Bilo da govorimo o klimatskim promjenama ili o segmentu energije, zagađenju zraka ili vode, to jeste kod bilo kog ekološkog problema, institucije i građani treba da daju svoj doprinos", kazala je Agićeva.

 Prema nekim procjenama svjetskih organizacija, osam miliona tona plastike završi u morima i oceanima, mnoge zemlje smišljaju načine kako se izboriti s ovim problemom, ali po svemu sudeći Bosna i Hecregovina tapka u mjestu.

 "BiH još nema uređen sustav prikupljanja, deponiranja, odvajanja i recikliranja otpada. Za nas je utopijski razmišljati o plastici jer jednostavno nismo na toj razini. Kod nas skoro 60 posto građana nema redovan odvoz otpada", naglasila je Agićeva i dodala da BiH tapka u mjestu i po pitanju okolišnih problema, jer ne želi da pristupi ozbiljnom rješavanja ovih problema.

 Unatoč tome što imamo čiste rijeke, planine i šume, činjenica je da sve naše prirodne resurse uzimamo zdravo za gotovo.

Iz Centra za ekologiju i energiju su skrenuli pažnju na nadležne institucije, koje su se uspavale i ne rade ništa po pitanju očuvanja naše prirodne sredine, što štetno djeluje na građane, jer se i oni ponašaju u skladu s tim. I građani su ti koji uništavaju našu sredinu.

 "Smatram da oni nisu krivi jer vlast mora postaviti okvire građanima. Vlast treba da se založi, li subvencijama ili kaznama, da utiče na građane. Nadležne vlasti od globalne do lokalne razine, ali i sami građani treba da se trude i rade na tome da očuvamo našu planetu", zaključila je Agićeva.

 Radi podsjećanja, akcija "Sat za našu planetu", u svijetu poznata kao "Earth Hour", prvi put je održana u Sidneju 2007. godine, a danas se obilježava u više od 180 zemalja.

 

 

Kopirati
Drag cursor here to close