Raritet

Nakon restauracije proradio solarni sat u Mostaru

Radi se o iznimno raritetnoj kulturno-povijesnoj vrijednosti, budući da je do sada našoj znanstvenoj javnosti bio poznat jedino solarni sat na Hadži Ali- begovoj džamiji u Travniku.
Lifestyle / Flash | 01. 11. 2020. u 16:22 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon restauracije, solarni sat na zidu džamije hadži Memije Hadžiomerovića u mostarskom naselju Cernica u subotu je kratkom svečanošću predstavljen široj društvenoj zajednici.

Radi se o iznimno raritetnoj kulturno-povijesnoj vrijednosti, budući da je do sada našoj znanstvenoj javnosti bio poznat jedino solarni sat na Hadži Ali- begovoj džamiji u Travniku. Obrise solarnog sata prepoznao je imam ove džamije Enver ef. Husnić, nakon čega su u Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Mostar angažirali stručnjake iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu da obave temeljite restauratorske radove, objavio je MIZ Mostar.

Proces restauracije shodno zahtjevima struke uvjetovao je i njen tok.

"Moja uloga bila je više likovna i vizualna već restauratorska, da naglasimo ono što imamo na zidu džamije. Na njemu su ranije bile plombe maltera pa sam intervenirao bojom da se sat vidi s ulice. Nakon toga smo crnom bojom naglasili linije sata. Nismo htjeli da izmišljamo ništa novo, već da ispoštujemo originalnost", rekao je jedan od konzervatora Emir Kapetanović.

Munara džamije, u onom dijelu gdje se nalazi sat, u tijeku rata bila je oštećena tako da su prilikom obnove džamije izmijenjeni neki od kamenih blokova na kojima su se nalazile i linije sata. No, on je i dalje slikovit i na njemu su vrlo jasno čitljivi nastupi namaskih vremena.

Govoreći o povijesti džamije i prilikama u Mostaru u vrijeme osmanske vladavine prof. dr. Faruk Taslidža s Univerziteta "Džemal Bijedić" istakao je činjenicu da je u Mostaru bilo evidentirano preko 30 različitih zanata i veliki broj učenjaka.

"Osnivač džamije hadži Memija bio je jedan od vodećih trgovaca kožom i zahvaljujući tome jedan dio novca je uložio u gradnju ove džamije. Mostar je u drugoj polovini XVI. stoljeća postao kulturno i prosvjetno središte. Mostar je bio grad gdje se čita, studira, prevodi, grad nauke. Nije nikakvo čudo da je mostarska ulema bila upućena i u astronomiju i upravo to znanje je osnova za nastanak ovog solarnog sata", kazao je Taslidža.

Način funkcioniranja sata točno u vrijeme nastupanja podne namaza (11:35) pojasnio je Azem Feriz rukovoditelj Centra za istraživanje islamske kulture i tradicije pri Medžlisu IZ-a Mostar.

Feriz je, pored ostalog, pojasnio oblike vertikalnih dužnih linija, što je uvjetovano kretanjem sjenke od ekvinocija do solsticija. Svesrdnu stručnu podršku u izradi gnomona, (arap. mikjasa, bos. željeznog šiljka) Medžlisu IZ-a Mostar pružili su profesori mostarskog Mašinskog fakulteta.

Tijekom svečanosti, predsjednik Medžlisa IZ-a Mostar Džafer Alić uručio je zahvalnicu za stručnu pomoć i restauraciju solarnog sata Emiru Kapetanoviću, dok je predsjednik B.Z. K. Preporod- Gradskog društva Mostar Haris Omerika u znak pažnje zahvalnicu uručio Ekremu Duvnjaku, najstarijem mostarskom sadžiji, navedeno je iz MIZ-a Mostar.

Kopirati
Drag cursor here to close