Može li vatromet biti ekološki prihvatljiv?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemačka je zabranila prodaju raketa i petardi za ovu novogodišnju noć. Je li to prilika za traženje ekološki prihvatljivijih alternativa pirotehnici?

Razvijen u Kini prije više od tisuću godina, vatromet je od tada postao sastavni dio različitih proslava širom svijeta. Od proslave Nove godine, do Dana nezavisnosti u SAD-u i svečanosti Divali u Indiji, mnogi događaji postali su gotovo nezamislivi bez spektakla - mini eksplozija koje osvjetljavaju noćno nebo.

Ali kako raste svijest o klimatskim i ekološkim temama, sve više je u fokusu štetnost ovih pirotehničkih spektakala. S obzirom da su rakete i petarde napravljene od štetne plastike i kemijskih supstanci, vatromet ne samo da izaziva zagađenje tla, već može ozbiljno utjcati i na kvalitetu zraka koji udišemo.

Pravi utjecaj vatrometa

Zabrinutost zbog prekomjernog zagađenja zraka tijekom pandemije koronavirusa potakla je u studenom nekoliko indijskih država i glavni grad New Delhi - jedan od gradova s najvećim problemom sa smogom u svijetu - da zabrane vatromet na ovogodišnjem festivalu Divali - poznatom kao festival svjetlosti. To je najveći praznik hindusa, džainista i sikha, traje pet dana i tradicionalno se završava velikim vatrometom.

Mnogi su prkosili zabrani. Tako je posljednjeg dana festivala indijski indeks kvaliteta zraka (AKI) u glavnom gradu zabilježio „ozbiljan" nivo sitnih čvrstih čestica (PM2,5) od 481- a maksimum je 500.

Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „PM2,5 može prodrijeti kroz plućnu barijeru i ući u kardiovaskularni sustav. Kronična izloženost ovim česticama doprinosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i karcinoma pluća."

Posljednji izvještaj Savezne agencije za životnu sredinu u Njemačkoj, navodi da se u ovoj zemlji vatrometom svake godine u atmosferu doda preko 2.000 tona tih čestica - od toga tri četvrtine baš 31. prosinca.

Ne radi se samo o zagađenju zraka

Jürgen Resch, predsjednik njemačke ekološke grupe Deutsche Umwelthilfe (DUH), već dugo vodi kampanju za pooštravanje zakona o vatrometima. Iako postoje raztličite procjene o nivou emisija plinova koji pospješuju nastanak efekta staklenika tijekom novogodišnjih svečanosti u zemlji, Resch tvrdi da čitav problem nadilazi samo pitanje zagađenosti zraka. „U Njemačkoj svake godine imamo 10.000 tona plastike i opasnog otpada izazvanog novogodišnjim vatrometom", tvrdi on.

Georg Alef iz firme Weco, vodećeg njemačkog proizvođača raketa i petardi, ističe da ne postoji takva stvar kao što je klimatski neutralan vatromet. Ali kaže da je moderna tehnologija promijenila njihov utjecaj na životnu sredinu - i da njegova kompanija radi na tome da svoje proizvode učini ekološki što prihvatljivijima.

„Kod vatrometa se dešava sagorijevanje i kao kod svakog sagorijevanja nešto se emitira u zrak. I naši proizvodi imaju te sitne čestice. Ali tu je pitanje korištenja teških metala ili spojeva teških metala kao što su olovo, živa, krom i tako dalje. Sve su to komponente koje su se koristile u prošlom stoljeću. Ali danas je to zabranjeno".

Alef tvrdi da je njegova frima otišla dalje od mnogih drugih proizvođača raketa i petradi: na primjer u svojim raketama isprobavaju vlakna koja se mogu kompostirati i koriste vatrometne baterije koje su djelomice napravljene od biljnih materijala. Nadaju se da će do sljedeće Nove godine plastične poklopce raketa uspjeti zamijeniti verzijom napravljenom od recikliranog papira.

Neke kompanije proizvode i vatromete na bazi nitrata, a ne na bazi ugljika.

Georg Alef kaže da napredak usporava to što su biorazgradivi materijali skuplji od uobičajenih i još uvek nisu široko dostupni.  A tu je i pitanje sigurnosti, pa mogu proći godine dok se ne odobri novi tip raketa.

„Ne možemo koristiti bilo koju (ekološku) komponentu, posebno kada je riječ o sigurnosnim pitanjima. A ako želite imati potpuno nultu emisiju, jedini način je u potpunosti se odreći vatrometa", kaže Alef.

Umjesto vatrometa - dronovi i laseri

„Zašto moramo proslavljati neke događaje na ovaj primitivan način, eksplozijama, ispaljujući rakete?", pita se Jürgen Resch.

To tim više što postoje i alternative. U Južnoj Koreji, gdje je korištenje vatrometa uglavnom ograničeno na službene događaje, posljednjih godina su se dobro pokazali spektakli s dronovima.

Njemački grad Landshut, u kome je vatromet u novogodišnjoj noći zabranjen već nekoliko godina, postao je poznat po impresivnim laserskim svjetlosnim spektaklima. A u Dublinu su prethodne Nove godine dočekane s kombinacijom tradicionalne pirotehnike i laserskih egzibicija.

I dok Alef vjeruje da je vatromet važan dio njemačke kulture i „umjetnička forma" koja se mora sačuvati, Resch se nada da će zemljama koje vole vatromet pandemija pružiti priliku da prihvate alternativna rješenja koja su više u skladu s ekologijom.