Diskriminacija

LGBTI zajednica u BiH i dalje je izložena napadima, a mali dio njih bude prijavljen

Lifestyle / Flash | 18. 10. 2016. u 06:52 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Bosna i Hercegovina se suočava sa brojnim izazovima na polju ljudskih prava i zaštite manjima. Zakonski i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava zahtijeva suštinska poboljšanja, te se usvojeno zakonodavstvo treba provoditi na učinkovit i jednoobrazan način, posebice što se tiče borbe protiv diskriminacije.

Kao što je Europska unija istaknula u godišnjem Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2015. godinu, lezbijska, gay, biseksualna, transrodna i interseksualna zajednica je i dalje izložena prijetnjama i napadima'', ističe za Bljesak.info Jamila Milović Halilović, glasnogovornica izaslanstva EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Europska unija time je poslala jasnu poruku kako se u BiH nije učinjen velik pomak na pitanju zaštite ljudskih prava i LGBTI zajednice, a reforme koje se provode idu puževim korakom.

Nažalost, diskriminacija LGBTI zajednice i manjina u Bosni i Hercegovini i dalje je prisutna u svim sredinama, a koliko političari malo pažnje posvećuju ovoj problematici vidjeli smo i na nedavno održanim lokalnim izborima, kada se nijedna stranka u svom programu, kao nijedan kandidat, nisu posvetili pitanju rješavanja problema ovih zajednica.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije u BiH usvojen u rujnu 2016. godine i važan je korak ka usklađivanju bh. zakonodavstva o zabrani diskriminacije sa međunarodnim standardima ljudskih prava i zakonodavstvom Europske unije.

''Zakon proširuje propisane osnove diskriminacije po starosnoj dobi i invaliditetu, kao i seksualnoj orijentaciji, spolnim karakteristikama i rodnom identitetu, za bolju zaštitu LGBTI populacije. Nadalje, Zakon uključuje veoma značajne suštinske izmjene u proceduralnim aspektima, i otvara put za njegovu efikasniju implementaciju i bolju zaštitu žrtava diskriminacije. Ipak, Bosna i Hercegovina i dalje treba izraditi strategiju cijele zemlje za borbu protiv diskriminacije kao i akcijski plan, popraćenim uvođenjem relevantnih politika kako bi se osigurali učinkovita zaštita i ostvarivanje ljudskih prava'', dodaje Milović Halilović.

Važno je napomenuti da Kazneni zakoni RS, FBiH i Brčko distrikta uključuju kategorije spolnog identiteta i seksualnog opredjeljenja kao osnove za zločin iz mržnje.

''Ipak, usprkos povećanju nasilja, napada i prijetnji usmjerenih na LGBTI osobe i branitelje ljudskih prava, samo mali broj ovih slučajeva je prijavljen policiji. U rujnu 2015. godine je Ustavni sud BiH donio odluku da je u slučaju Queer Sarajevo Festivala, koji je održan u listopadu 2008. godine, došlo do povrede slobode okupljanja, kada je napadnuto desetak osoba, dok za napad koji je počinjen 2014. godine na festivalu queer filma Merlinka nitko nije kazneno procesuiran. Transseksualci su posebno marginalizirana skupina i nikakve mjere nisu predviđene za zakonsko priznavanje promjene spola'', ističe Milović Halilović za Bljesak.info.

Zakonski okvir za zaštitu manjina je uglavnom ustrojen i u skladu je s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe. Međutim, nedostatak koordinacije između države i entiteta i dalje otežava provedbu Zakona o nacionalnim manjinama. Prisustvo i sudjelovanje nacionalnih manjina u javnim raspravama i medijima je i dalje na niskoj razini.

Nedostatak resursa i političke moći prilikom donošenja odluka ometaju efikasnost i utjecaj vijeća nacionalnih manjina na državnoj i entitetskoj razini. Ispolitizirani postupci imenovanja također potkopavaju legitimnost i sposobnost vijeća da rade ispravno.

Naravno, i dalje je prisutno pitanje provođenja presude Sejdić-Finci, koja onemogućava svima onima koji nisu pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda da budu birani za člana Predsjedništva BiH.

''Što se tiče presude „Sejdić i Finci protiv BiH“, ona nije skinuta sa dnevnog reda. BiH treba provesti ovu presudu i druge relevantne presude da bi se svakom građaninu BiH osiguralo pravo da se kandidira na izborima. Kao što je naznačeno u zaključcima Vijeća EU iz rujna 2016. godine, Vijeće EU je zatražilo od Europske komisije da, kada bude pripremala mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, posveti posebnu pažnju statusu provedbe presude Sejdić-Finci. Međunarodne obaveze ove zemlje neće nestati, i na vlastima BiH je da se njima pozabave i ispune ih'', zaključuje razgovor za naš portal Jamila Milović Halilović, glasnogovornica izaslanstva EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Kopirati
Drag cursor here to close