Za nacionalne manjine

BiH će u 2018. godini izgraditi još tisuću stambenih objekata

Ona se osvrnula i na ostale aktivnosti Ministarstva, te navela da je do sada, kroz Regionalni stambeni program, izgrađeno oko 600 stambenih jedinica, a ''pred nama je u narednoj godini realan plan o izgradnji i dodatnih 1.000''.
Lifestyle / Flash | 29. 12. 2017. u 12:58 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

  Izgradnja kuća / Foto: Ilustracija

U 2018. godini u Bosni i Hercegovini će biti izgrađeno još 1.000 stambenih jedinica za nacionalne manjine,  potvrdila je Samiha Borovac, ministrica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

U intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) kao aktivnost Ministarstva navela je da, do sada, kroz Regionalni stambeni program, izgrađeno oko 600 stambenih jedinica, a ''pred nama je u narednoj godini realan plan o izgradnji i dodatnih 1.000''.

''S druge strane, pored već započetih pet zgrada sa 128 stanova za korisnike kolektivnih centara, u narednoj godini planiran je početak izgradnje i dodatnih 13 zgrada sa 511 stambenih jedinica, ali i prva useljenja i zatvaranje postojećih kolektivnih centara'', kazala je ministrica.

Strategija za nacionalne manjine

Najavila je da će, pored toga, Ministarstvo posebnu pozornost posvetiti i pitanjima nacionalnih manjina, te da će uraditi strategiju za pitanja nacionalnih manjina. Ocijenila je da je vrijeme, nakon popisa stanovništva, da se ovom pitanju posveti značajna pažnja.

''Strateški dokument koji treba da donesemo treba da važi u BiH. Na osnovu toga mislim da nacionalne manjine u BiH mogu da očekuju da se njihova prava na jednak način ostvaruju na cijelom području BiH'', kazala je ministrica Borovac za FENA-u.

Po njenim riječima, sve to vodi ka ostvarenju strateškog cilja da svi kolektivni centri budu zatvoreni do kraja 2020. godine.

Povratnici: Krov nad glavom nije dovoljan za povratak

Upitana što se čini na planu stvaranja uvjeta za održivi povratak, ministrica Borovac je istaknula da krov nad glavom nije garancija povratka.

''Zato me raduje da sve više naših partnera značajnu logističku, ali i financijsku pomoć usmjeravaju u mjere održivosti koje se ogledaju u poboljšanju komunalne i društvene infrastrukture do mjera zapošljavanja, stvaranju mogućnosti za proizvodnju i privređivanje, obrazovanje te jednak pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, što su trenutno prepreke povratku u BiH'', navela je Borovac.

Sve to su, dodaje, i mjere borbe protiv siromaštva, odnosno za poboljšanje uvjeta života naših građana, piše FENA.

''To iziskuje značajna sredstva. Samo na uzorku od 157 korisnika koji se stambeno rješavaju kroz Regionalni stambeni program potrebno je više od tri milijuna KM za mjere održivosti povratka. Sve to su ulaganja sa dugoročnim pozitivnim efektima. Moramo imati dugoročne vizije, koje će zahtijevati mjere čiji rezultati će osigurati svjetliju budućnost za mlade i zadržati ih u domovini'', smatra ministrica.

Povezivanje s bh. dijasporom

Govoreći o bh. dijaspori i aktivnostima koje se provode u toj oblasti, podsjetila je da je nakon usvajanja Politike o suradnji sa iseljeništvom BiH pokrenut niz aktivnosti u cilju njene realizacije. Među njima je i izrada Strategije u čemu sudjeluje više institucija BiH, odnosno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, te ministarstava vanjskih poslova, civilnih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Centralne banke BiH, Agencije za unapređenje stranih investicija, Direkcije za ekonomsko planiranje BiH...

''U cilju jačanja kapaciteta jedinica lokalne samouprave za suradnju s iseljeništvom potpisani su memorandumi o suradnji sa 28 gradova i općina. Pri kraju su aktivnosti na uspostavi interaktivne platforme za komunikaciju s iseljeništvom. Na ovoj platformi iseljeništvo će imati mogućnost informirati se, razmjenjivati iskustva, promovirati inicijative za uključivanje iseljeništva u razvoj BiH... Također, treba spomenuti i aktivnosti koje se odnose na očuvanje materinskog jezika. U suradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH priprema se uspostava posebnog web portala za interaktivno dopunsko obrazovanje djece u iseljeništvu i učenje materinskih jezika'', najavila je Borovac.

Napomenula je da je u tijeku mapiranje našeg iseljeništva u 10 zemalja: Austriji, Danskoj, Holandiji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji.

''Na taj način doći ćemo do podataka o broju, dobi, obrazovnoj strukturi, i ljudskim  potencijalima iseljeništva s ciljem boljeg poznavanja iseljeništva, boljeg razumijevanja njihovih potreba, kao i njihovih potencijala kojima mogu doprinijeti razvoju BiH.  Početkom sljedeće godine će temeljem rezultata mapiranja biti izrađene i preporuke institucijama u BiH za unaprjeđenje suradnje s iseljeništvom'', kaže državna ministrica za ljudska prava.  

Uspostava tijela iseljeništva

Govoreći o formiranju reprezentativnih tijela iseljeništva, pojasnila je da je uspostava reprezentativnih tijela iseljeništva u zemljama prijema aktivnost predviđena Politikom u cilju jačanja kapaciteta organizacija u iseljeništvu, a čime će biti olakšana i suradnja institucija BiH s većim brojem iseljenika. Reprezentativna tijela iseljeništva su zamišljena kao samostalna nezavisna tijela na čiji rad neće ni na koji način uticati institucije iz BiH.

Po njenim riječima, uloga reprezentativnih tijela će biti predstavljanje i zastupanje iseljeništva pred institucijama u BiH kao i u zemljama prijema, sudjelovanje u konzultacijama za izradu Strategije suradnje s iseljeništvom i drugih javnih politika u BiH, identificiranje problema iseljeništva u zemljama prijema te iniciranje i predlaganje nadležnim institucijama u BiH rješavanje pitanja koja su od značaja za rad i djelovanje iseljeništva u zemlji porijekla kao i u zemlji prijema...

Podcrtala je da formiranje reprezentativnih tijela ni u kom smislu neće uticati na postojeći način organiziranja iseljeništva, samo će olakšati komunikaciju iseljeništva s institucijama u BiH, te doprinijeti  boljoj suradnji s institucijama u zemljama prijema, kao i unutar samog iseljeništva.

Borovac kaže da je u Njemačkoj već u tijeku proces uspostave reprezentativnog tijela iseljeništva BiH. Do sada su održana dva sastanka s iseljeništvom, u Munchenu i Stuttgartu, gdje je dogovoreno da će Reprezentativno tijelo u Njemačkoj biti sastavljeno od 28 predstavnika iseljeništva organiziranih u četiri regionalna odbora u Berlinu, Munichenu, Stuttgartu i Frankfurtu.

''Uloga Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstva vanjskih poslova je isključivo pružanje podrške u uspostavi i radu ovih tijela. Diplomatsko konzularna predstavništva će pružati podršku Reprezentativnom tijelu u vidu uspostave, izbora članova, osiguranje prostora za sastanke, te međusobno umrežavanje članova Reprezentativnog tijela'', kazala je ministrica Semiha Borovac u intervjuu za Fenu. 

Kopirati
Drag cursor here to close