Mostar: Problem je pravna zaštita osoba sa smetnjama u razvoju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), u suradnji s Udruženjem socijalnih radnika HNŽ-a i financijsku potporu Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u Mostaru je organiziralo okrugli stol na temu 'Primjena i analiza zakonske regulative u oblasti zaštite obitelji s djecom i smještaja u institucije socijalne zaštite'.

Predstavnici centara za socijalni rad i za mentalno zdravlje te odjela psihijatrije u Hercegovačko - neretvanske županije razmijenili su iskustva, dobre i loše prakse, u primjeni Zakona o zaštiti obitelji s djecom, te identificirali probleme u provedbi ovog zakona.

Kako je rečeno, oni će zauzeti jedinstvenu metodologiju da se taj zakon, za sada, primjenjuje jednako bar na području HNŽ. Pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH Miroslav Jurešić podsjetio je kako je trenutno u parlamentarnoj proceduri usvajanje zakona o potpori obitelji s djecom koji bi trebao riješiti problem nejednakih ostvarivanja tih prava.

Po njegovim riječima, prvi put u povijesti u izradu tog zakona je aktivno bila uključena i federalna i županijska razina, kao i međunarodne organizacije i nevladin sektor. Uz problem nejednake naknade porodiljama te djeci, spomenut je i problem osoba sa smetnjama u razvoju kojima je upitan tretman u socijalnom i zdravstvenom, ali i u pravnom pogledu.

"Najproblematičnija je pravna zaštita osoba sa smetnjama u razvoju s obzirom na to da postojeći zakoni daju puno prostora da se te osobe na jedan nehuman način tretiraju ne samo od strane sustava nego i od zajednice", istaknuo je Jurešić.

Kako je objasnio, postoji više presuda domaćih sudova, ali i suda u Strasbourgu u pogledu zaštite te kategorije osoba, odnosno osoba s umanjenim sposobnostima (psihičkim i intelektualnim).

Trenutno su, kaže, aktivnosti Ministarstva rada i socijalne politike, Ministarstva zdravstva i Ministarstva pravde FBiH da se čak četiri propisa na razini Federacije prilagode zahtjevima sudova, a poslije toga slijedi rad s profesionalcima, centrima za socijalnu zaštitu, ali i cjelokupnim društvom na podizanju svijesti o toj kategoriji osoba.

Inspektorica socijalne skrbi i zaštite obitelji s djecom u HNŽ Janja Milinković, koja ima zadatak zaštititi interes korisnika prava i provoditi zakonitost rada u ustanovama socijalne skrbi, ali i u nevladinim organizacijama, istaknula je kako se pri donošenju spomenutog županijskoga zakona vodilo računa da će biti izglasan jedinstveni zakon na razini FBiH.

"Kolege koje rade na implementaciji i direktno na primjeni Zakona u centrima za socijalni rad nisu bili samo puki provoditelji zakona već su se aktivno uključili u kreiranje izmjena tog zakona", pojasnila je ona.

I pored toga, dodala je, uočeni su nedostatci koji su se odlukama Vlade HNŽ rješavali, a oni koji su trebali proći skupštinsku proceduru još čekaju izmjene. "Dok se neke izmjene ne dogode vodimo se međunarodnim dokumentima i interesima djece koje želimo zaštititi", zaključila je Milinković.