Projekt pet država

Hrvatska i Srbija zajedno idu u UNESCO

Zajednička nominacija rezultat je rada ministarstava i javnih ustanova za zaštitu prirode Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, tajništva UNESCO programa Čovjek i biosfera
Lifestyle / Flash | 06. 10. 2019. u 07:50 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zajednička nominacija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, poslata je UNESCO-u 30. rujna, što je posljednji dio slagalice za proglašenje rezervata biosfere 'Mura-Drava-Dunav' prvog na svijetu u pet država. Potvrda UNESCO-a očekuje se u lipnju 2020. godine.

"Izuzetno mi je drago da će rezervat biosfere 'Bačko Podunavlje' koji se prostire na teritoriji pet općina - Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka, postati integralni dio prekograničnog rezervata biosfere. Ovoj zajedničkoj 'zelenoj viziji' značajno su doprinijeli Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Komisija Republike Srbije za suradnju sa UNESCO-m", rekla je Duška Dimović iz WWF Adria-Srbija.

Rijeke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju preko 930.000 hektara jedinstvenog područja sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, čineći tzv. Europski Amazon, navodi Euractiv.

"Prekogranična nominacija je snažan pokazatelj jačanja regionalne suradnje i ujedinjenja zemalja s jedinstvenim ciljem zaštite prirode. Rad na zajedničkoj nominaciji je primjer međudržavne suradnje na ovako važnom pitanju", istaknula je direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije Petra Remeta.

Foto: Mario Romulić / Kopački rit

Podsjećamo da je rad na uspostavljanju rezervata biosfere 'Mura-Drava-Dunav' u pet država službeno počeo 2011. godine, kada su ministri zaštite životne sredine svih pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere. Hrvatska i Mađarska su 2012. zaštitile svoj riječni predio, a slijede ih Srbija (2017.), Slovenija (2018.) i Austrija (2019.). Zajednička nominacija povezala je pet cjelina u jedinstveno zaštićeno područje.

Centralno i zaštitno područje rezervata biosfere proteže se na 280.000 hektara i uključuje 13 zaštićenih područja, a okruženo je sa 650.000 hektara prelaznog područja. Rijetke plavne šume, pješčani i šljunkoviti sprudovi, riječni otoci i mrtvaje čine jedinstveni riječni i kulturni predio. Europski Amazon je stanište najveće populacije orla bjelorepana u Europi, sa čak 140 parova, kao i drugih ugroženih vrsta poput malih čigri, crnih roda, vidri, dabrova i jesetri, ali i važno područje za više od 250.000 migratornih ptica.

Pored toga što predstavlja dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, gotovo 900.000 stanovnika zavisi od Mure, Drave i Dunava. Poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok izuzetni riječni predjeli povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma.

"Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak od štetnih projekata poput izgradnje novih hidroelektrana ili eksploatacije sedimenata. Održivi suživot ljudi i prirode je smjer u kojem moramo ići ako želimo ublažiti neizbježne posljedice klimatskih promjena, koje već sada itekako osjećamo", rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Dodatna podrška upravljanju rezervatom biosfere u pet država su i projekti ukupne vrijednosti 14 milijuna eura, sufinancirani od strane Europske unije, a doprinose i zaštiti prirode i razvoju čitavog područja. Tako je u sklopu ove inicijative uspostavljena suradnja zaštićenih područja svih pet zemalja, sa ciljem prekograničnog upravljanja, dok je fokus projekta 'Biciklističke staze Europskog Amazona' uspostavljanje modela održivog cikloturizma. S druge strane, konkretne mjere revitalizacije rijeka provode se kroz druge projekte, kako bi se stvorila nova staništa i rekreativne zone duž rijeka.

Zajednička nominacija rezultat je rada ministarstava i javnih ustanova za zaštitu prirode Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, tajništva UNESCO programa Čovjek i biosfera, kao i napora WWF-a, EuroNatura i mnogih drugih organizacija za zaštitu prirode u svih pet zemalja, piše Euractiv.

WWF je jedna od najvećih, širom svijeta priznatih, nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode i ima aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi uništavanje životne sredine i da stvori budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom, putem očuvanja svjetske biološke raznovrsnosti, održivog korištenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i pretjerane potrošnje.

Kopirati
Drag cursor here to close