120 godina planinarstva u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Planinarstvo kao kulturološki pokret i potrebitost pojedinaca i ljudske zajednice od prapovijesti su bili izazov, znatiželja da se duboko pronikne u tajanstveni svijet planina i prirode uopće.

Povijest organiziranog planinarstva u svijetu započinje s godinom 1857. kada je u Londonu utemeljen ALPINE CLUB kao prva planinarska organizacija u svijetu. Planinarska tradicija Hrvata jedna je od najstarijih među europskim narodima. Davne 1874. godine utemeljeno je HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO (čuveni HPD) u Zagrebu i to je dvanaesto društvo – savez u svijetu, a Hrvati su deveti narod koji je imao svoju planinarsku udrugu.

Ideje modernog planinarstva prodiru u Bosnu i Hercegovinu već u prvom desetljeću po Austro-ugarskom zaposjedanju BiH, zahvaljujući povećanom turističkom i znanstvenom interesu koji se u Europi pojavio za ovu tada malo poznatu zemlju. U takvom ozračju javlja se i prva planinarska organizacija u BiH i to Bosanskohercegovački turistički klub utemeljen 21. rujna 1892. godine. Utemeljitelji su bili visoki i viši vladini činovnici, a prvi predsjednik kluba bio je LOTHAR BERG, vladin povjerenik za grad Sarajevo. Turistički klub BiH radio je na izgradnji planinarskih objekata, markiranju planinarskih staza i putova, organiziranju izleta u prirodu i općenito promidžbi planinarstva. U prvim godinama članstvo su sačinjavali stranci, doseljeni činovnici, ali kratko vrijeme nakon toga članstvo se bitno mijenja u korist domaćeg pučanstva.

Bosanskohercegovački turistički klub godine 1920. je preimenovan u Društvo planinara BiH, a djeluju i druga planinarska društva. Značajno je za razdoblje nakon Prvog svjetskog rata da se u BiH utemeljuju podružnice Hrvatskog planinarskog društva (HPD Matica), a hrvatsko planinarstvo u BiH između dva svjetska rata i doprinos hrvatskih planinara zlatnim slovima upisan je u povijest Bosanskohercegovačkog planinarskog pokreta. Godine 1940. došlo je do spajanja Društva planinara BiH s Hrvatskim planinarskim društvom (HPD) u Zagrebu.

Do tada je HPD-Matica Zagreb već imala u BiH vrlo lijepih uspjeha, pa tako i sedam podružnica i to: HPD 'Bjelašnica' u Sarajevu (utemeljeno 1923.g.), HPD 'Cincar' u Livnu (utemeljeno 1929.g.), HPD 'Prenj' u Mostaru (utemeljeno 1933. g.), HPD 'Bitovnja' u Kreševu (utemeljeno 1937.g.), HPD 'Ljutoč' u Bihaću (utemeljeno 1929.g.), HPD 'Stožer' u Bugojnu (utemeljeno 1935.g.), HPD 'Koprivnica' u Kupresu (utemeljeno 1938.g.). Podružnice su imale ukupno sedam planinarskih kuća i to na planinama Čvrsnici, Bjelašnici, Bitovnji, Cincaru i Koprivnici. Godine 1940. broj podružnica HPD-Matica Zagreb se popeo na 15, a broj kuća na 16.

Međutim, treba naglasiti da iako u drugoj Jugoslaviji planinarska društva nisu smjela nositi nacionalna obilježja, bivši Planinarski savez BiH u koji su bila učlanjena sva društva s područja BiH, stalno je vodio brigu da u njegovu vodstvu budu proporcionalno budu zastupljene sve tri glavne nacionalnosti. Rat u BiH nakon raspada bivše države imao je za posljedicu masovni egzodus Hrvata, tako da je taj Savez s vremenom postao uglavnom jednonacionalni (Bošnjački).

Zbog toga su planinarska društva Hrvata u BiH odnosno FBiH obnovila svoj rad ili su utemeljena, nakon Domovinskog rata odlučila da osnuju svoj Savez. HPD 'Prenj 1933' Mostar je bilo 28.11.1995.g. domaćin Poticajnog odbora za utemeljenje Planinarskog saveza Herceg Bosne. Na sastanak su pozvana sva planinarska društva iz Herceg Bosne koja su obnovila rad, a odazvali su se predstavnici društava iz: PD 'Vitez' iz Viteza, UP 'Tisovac' Busovača i HPD 'Prenj 1933' iz Mostara.

Donesena je odluka da se pristupi utemeljenju Planinarskog saveza HR HB. Utvrđen je prijedlog Statuta i predviđeno je da se za 19. prosinca 1995.g. održi Utemeljiteljska skupština, usvoji Statut i izaberu tijela Saveza. U Poticajnom odboru su bili ing. Slavko Lovrić predsjednik, te članovi Dražen Pažin, prof. Anđelko Martinović, Ivan Salopek, Sara-Romano - Vujinović, Milenko Tomić, Zdravko Rajić, Ivo Bagara, Stipo Jurić, Anto Vrhovac, Andrija Varešković i Spomenka Akrap, a kao gost Mile Knezović tajnik Športskog saveza općine Mostar.

Planinarski savez Herceg Bosne nastavlja tradiciju Bosanskohercegovačkog turističkog kluba, Društva planinara BiH, kao i Hrvatskog planinarskog društva – HPD-a, te Planinarskog saveza BiH do 1992. g.

Planinarski savez Herceg Bosne danas objedinjuje 30 registriranih planinarskih društava sa preko 1500 planinara, a planinarska društva posjeduju 16 planinarskih domova i objekata, novoizgrađenih ili obnovljenih, dok su četiri planinarska doma u izgradnji (Pločno, Guča Gora, Paklarske stijene i Tisovac). Značajno je napomenuti da PD 'Kuk' iz Novog Travnika u blizini svog doma gradi malu crkvicu na Bučića Ravni koja je planirana da se završi slijedeće godine. Planinarska društva našeg Saveza rasprostranjena su od sjeverne i srednje Bosne do Hercegovine, na području FBiH.

Također, HPD 'Prenj 1933' želi informirati javnost da danas u BiH postoje tri registrirana nacionalna planinarska Saveza i to: Planinarski savez Republike Srpske, Planinarski savez Federacije BiH i Planinarski savez Herceg Bosne, ali na žalost ne postoji registriran krovni Planinarski savez BiH. Vode se dugogodišnji pregovori tri saveza o formiranju krovnog saveza.

Planinarski savez Herceg Bosne je 2002.g. sudjelovao u zajedničkom donošenju Programa obilježavanja 110-te obljetnice planinarstva u BiH, ali zbog određenog ignoriranja i jednostranog pristupa od strane takozvanog PS BiH (Bošnjački), samostalno smo organizirali u Mostaru svoju Svečanu akademiju i dodijelili priznanja našim planinarskim društvima i zaslužnim pojedincima. Nakon deset godina evo opet samostalno proslavljamo 120-tu obljetnicu organiziranog planinarstva u BiH, obzirom da zajedničkog dogovora o tome nije ni bilo između postojećih Saveza, priopćeno je iz HPD 'Prenj 1933'.