Hram Rođenja Presvete Bogorodice

Vladika Dimitrije predvodio svečanu liturgiju na Badnjak u Mostaru

Vladika je naglasio da pokajanje obnavlja vjeru, a međusobne odnose praštanje te da je ono posebno važno baš pred Božić.
Kultura / Vjera | 06. 01. 2019. u 11:45 Bljesak.info
Kopirati

Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Rođenja Presvete Bogorodice – Staroj crkvi u Mostaru u nedjelju na Badnji dan predvodio je vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vladika Dimitrije u besjedi je pozvao vjernike da budu iskreni i pristupačni jedni drugima.

On je naglasio da pokajanje obnavlja vjeru, a međusobne odnose praštanje, te da je ono posebno važno pred Božić.

''Ono što obnavlja naše međusobne odnose je praštanje, otvorenost, pristupačnost i iskrenost... Trebamo biti otvoreni jedni prema drugima, ne moramo biti sentimentali'', prenosi Srna riječi vladike zahumsko-hercegovačkog.

On je istaknuo da su sva rođenja dobila vječni smisao i vrijednost prije 2.000 godina kada se Hristos rodio.

''Gospod je time što se rodio kao čovjek pokazao za kakve je veličine stvorena ljudska priroda. Ništa ne bi moglo premosti taj jaz između Boga i čovjeka da Hristos nije došao na zemlju'', rekao je vladika Dimitrije.

Podsjetivši da se danas proslavlja i praznik Oci, vladika Dimitrije je rekao da vjerni narod, u svjetlu rođenja Hristovog, prirodne obitelji osmišljava rođenjem Gospoda.

''Naša prirodna obitelj je tako ustrojena da se kao mali potok pripoji velikoj rijeci života - Crkvi Božjoj i da u Crkvi budemo vječna braća i sestre'', naglasio je vladika Dimitrije, prenosi Srna.

Vladika će u nedjelju navečer nazočiti večernjim službama i nalaganju badnjaka u Nevesinju, Gacku i Bileći.

Badnjak

Pravoslavni vjernici u nedjelju, 6. siječnja, obilježavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i obiteljskim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić, praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

Badnjak predstavlja simbol drveta kojie su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Badnji dan i Badnje večer, 6. siječnja, slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar - Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Za Božić domaćice spripremaju prazničnu trpezu, posnu, a bogatu, da bi i nova godina bila bogata i plodna.

Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, polaznika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizira božanstvo.

Na Božić pravoslavci se pozdravljaju rijčima ''Mir Božji, Hristos se rodi'', a otpozdravljaju s ''Vaistinu se rodi''.

Kopirati