U molitvi

Vjernici pohodili Križni put na brdo Hum

''Blago vama kad vas zbog mene povrede i prognaju i sve zlo slažu protiv vas. Radujete se i kličite. Velika je plaća vaša na nebesima'' tim riječima je biskup msgr. Ratko Perić započeo procesiju na kojoj se okupilo tisuće vjernika.
Kultura / Vjera | 19. 04. 2019. u 17:04 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

I ove godine na Veliki petak u molitvi i razmatranju Kristove muke veliki broj vjernika pohodio je Križni put na brdu Hum.

Foto: Bljesak.info / Vjernici pohodili Križni put na brdo Hum

''Blago vama kad vas zbog mene povrede i prognaju i sve zlo slažu protiv vas. Radujete se i kličite, velika je plaća vaša na nebesima'' tim riječima je biskup msgr. Ratko Perić započeo procesiju na kojoj se okupilo tisuće vjernika.

Foto: Bljesak.info / Vjernici pohodili Križni put na brdo Hum

Na Veliki petak, po drevnoj predaji, Crkva ne slavi euharistijska otajstva, pa se pričest vjernicima dijeli jedino za vrijeme službe muke Gospodnje (osim bolesnicima). Oltar se u crkvi potpuno raspremi, bez križa, svijeća i oltarnika. Po starom hrvatskom običaju zavezuju se zvona, koja ne zvone sve do pjevanja “Slave” u Vazmenom bdijenju Velike subote.

Foto: Bljesak.info / Vjernici pohodili Križni put na brdo Hum

Nakon Puta križa, u 19 sati počet će obred Velikoga petka. Veliki petak se sastoji od tri dijela: Službe riječi, Obred ljubljenja križa gdje vjernici pojedinačno pokleknu pred križem te ga, po svojoj volji mogu poljubiti, te konačno Obred pričesti.

Foto: Bljesak.info / Vjernici pohodili Križni put na brdo Hum

Običaj  pohoda Križnog puta na brdo Hum započeo je još jubilarne 2000. i već je prerastao u tradiciju.

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: "Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!". Na to narod odgovara: "Dođite, poklonimo se!"

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdrži od pića i hrane.

Kopirati
Drag cursor here to close