Od okupacije do demokracije

U BiH katolika k'o na kraju turskog vakta

Mostarsko-duvanjska biskupija jedina ima više rođenih, odnosno krštenih, u odnosu na umrle - za 68 osoba, ali svejedno ima negativan saldo, i to za 1689 u odnosu na godinu dana ranije kada su zabilježena 173.142 vjernika.
Kultura / Vjera | 03. 04. 2019. u 16:23 Bljesak.info
Kopirati
Foto: Bljesak.info / Ilustracija

Posljednji popis katolika u BiH, koji su u najvećem broju Hrvati, a koji su proveli svećenici na terenu, pokazao je tri stvari - da se trend njihova smanjivanja usporava, da je u prošloj godini najviše “stradala” Vrhbosanska nadbiskupija, čiji gubici predstavljaju čak 70 posto od ukupnog smanjenja broja, ali i da se povećao broj krštene, odnosno rođene djece.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima koje je Večernjem listu ustupio Katolički tjednik u BiH, u odnosu na godinu dana ranije, na kraju 2018. godine zabilježeno je čak 10.446 katolika manje.

Navodeći kako je trenutačno u BiH 365.688 pobrojanih katolika, Katolički tjednik ističe kako je ovakvo stanje bilo na prijelazu iz vremena s kraja osmanlijske okupacije tj. u prvim godinama austrougarske vlasti (1895.) kada su u BiH zabilježena 334.142 katolika.

Iz statistike koja uključuje stvarno stanje na terenu zatečeno prigodom dolaska svećenika i blagoslova kuća, te broja umrlih, krštenih i vjenčanih, može se izvući nekoliko zaključaka koji ukazuju na negativne demografske pokazatelje, s tendencijom popravljanja stanja, te da je smanjenje broja u najvećem dijelu rezultat migracije u visoko razvijene zemlje Zapada.

Kada je u pitanju Vrhbosanska nadbiskupija, na kraju 2018. godine u njoj je registrirano 147.139 katolika, što je u odnosu na godinu ranije manje za čak 7124 žitelja. U ovoj nadbiskupiji ipak je više krštenih u prošloj u odnosu na 2017. godinu za 28, bilo je manje 51 vjenčanje, a broj umrlih povećao se za 24.

Prema podacima Katoličkog tjednika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, gubitak broja vjernika za više od 500 bilježe dekanati: Sarajevski (-895), Bugojanski (-803), Travnički (-1811), Žepački (-715), Tuzlanski (-651) i Šamački (-640). Gledano po župama u ovim dekanatima, najlošije statistike imaju: Novi Grad Sarajevo (-360), Uskoplje (-321), Vitez (-729), Novi Travnik – Presv. Trojstvo (-496), Žepče (-155), Morančani (-392), Tolisa (-310) i Oštra Luka-Bok (-250). Osim nabrojanoga, zanimljivo je primijetiti kako je na razini Crkve u BiH na kraju 2018. bilo za 109 više krštenja nego 2017., a također i 21 pokop manje u istom razdoblju.

Gledajući po postocima, najteže gubitke ipak ponovno je doživjela Banjolučka biskupija. Tamo je na kraju prošle godine bilo 1535 vjernika manje. I u ovoj biskupiji je negativan prirodni prirast, pa je za 320 više umrlih nego krštenih. Ukupno je kršteno 345, a umrlo 668 osoba.

Mostarsko-duvanjska biskupija jedina ima više rođenih, odnosno krštenih, u odnosu na umrle - za 68 osoba, ali svejedno ima negativan saldo, i to za 1689 u odnosu na godinu dana ranije kada su zabilježena 173.142 vjernika. I u ovoj biskupiji je povećan broj vjenčanja za 35 parova u odnosu na godinu dana ranije.

U Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji zabilježen je najmanji pad broja vjernika - tek za 98 u odnosu na godinu dana i sada ih je 18.480. Na općoj razini u odnosu na 2017. godinu, više je rođenih za 109, osam je vjenčanja manje i 21 umrli.

Uspoređujući podatke o razlici broja krštenih i umrlih s konačnom brojkom koliko je katolika 2018. bilo u odnosu na godinu dana ranije, dobiva se zaključak kako je se najveći broj njih odselio s ovih prostora. Tako je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u promatranom razdoblju otišlo 5256 katolika, u Banjolučkoj 1212, Trebinjsko-mrkanskoj 56, a u Mostarsko-duvanjskoj nedostaje 1757 njih. Ukupno je, dakle, iz Bosne i Hercegovine nestao, tj. vrlo vjerojatno otišao u “neki bolji svijet”, čak 8281 katolik.

Kopirati