Pjesnikinja i teologinja

Sanijela Matković: Isus je križ od stuba srama pretvorio u katedru ljubavi

Kultura / Vjera | 14. 04. 2017. u 07:02 I.K.
Kopirati

Sanijela Matković, profesorica vjeronauka i etike, književnica, kulturna i kazališna djelatnica, u predvečerje Vazmenog trodnevlja u rodnom Širokom Brijegu promovirala je svoju petu zbirku poezije “Mističnim tragom suze”.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pjesnikinja u svojoj novoj stihozbirci, kako navodi njezin recenzent fra Vendelin Karačić, sedam Isusovih riječi s križa koje su upućene Ocu nebeskom i spašenicima, provlači kroz tjesnace i gnomičnost vlastite nutrine te ih, iznova vjernički uosobljene, nudi kao „ponovna utjelovljenja“ – na još jedan način uvremenjene.

''Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!'' (Lk 23,34), ”Zaista, kažem ti, danas ćeš biti sa mnom u raju!'' (Lk 23,43), ”Ženo, evo ti sina! Zatim reče učeniku: Evo ti majke!“ (Iv 19,26-27), ”Eloi, Eloi, lama sabakthani!“ - što znači: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ (Mk 15,34), ”Žedan sam!“ (Iv 19,28), ”Završeno je!“ (Iv 19,30), ”Oče, u ruke tvoje povjeravam duh svoj!“ (Lk 23,46), posljednjih je sedam riječi koje nam donose evanđelisti, a koje pjesnikinja, kako nadalje navodi gore spomenuti recenzent, vjernički i pjesnički prepoznaje i stihovima upleće u kontekstualnost epohe u kojoj živi.

Meditativno razmatranje o Isusovim riječima s Križa

''Broj sedam, biblijski je broj punine. Podrazumijeva četiri strane svijeta i Sveto Trojstvo. Tim brojem simbolično su obuhvaćeni Nebo i Zemlja. Pet rana Isusovih punina je milosrđa, izvorište svih milosti. Stoga, ova zbirka poezije predstavlja svojevrsno meditativno razmatranje spomenutih punina koje se isprepliću – ustvari jedna su drugoj izvorište i uvorište, otkriva Sanijela Matković u razgovoru za Bljesak.info.

„Zbirka „Mističnim tragom suze“ je, zapravo, razmatranje o svakoj Isusovoj riječi s Križa, kroz pet prikladnih tematskih meditacija“, dodaje.

Iako je svoja meditativna razmatranja spomenutih punina napisala u ožujku 2012. godine, pjesnikinja je u međuvremenu naslikala prihodne tematske slike i ukomponirala ih u zbirku koja je objavljena u zajedničkoj nakladi ogranaka Matice hrvatske u Čitluku i Širokom Brijegu.

„Stihovi predstavljaju Isusov monolog s Ocem i čovjekom. Bog u svojoj dualnosti (kao Bog i čovjek) raspet na križu, izmučen na smrt – komunicirajući ljubav izmiruje zemlju i Nebo. Isus je križ od stuba srama – svojom porukom s Križa – pretvorio u katedru ljubavi“, tvrdi naša sugovornica.

Duhovnost u književnosti gurnuta na samu marginu

Iako u svojim djelima kombinira poeziju i igrokaze, poeziju i priče, kao teologinja sklona je duhovnom promišljanju stvarnosti i publika ju najviše definira kroz tu prizmu. I to u vremenu kada je duhovne tematike sve manje u književnosti.

''Nažalost, sve više u književnosti prostor zauzimaju senzacionalističke teme, dok je duhovnost gurnuta na samu marginu. Pisanje doživljavam kao božji dar, stoga mi je logično da se tim darom zahvalim pišući o Njemu“, tvrdi Sanijela Matković koja je na Teološkom institutu u Mostaru 2000. godine diplomirala katehetiku.

''Iako književnik voli svako svoje djelo, sigurna sam kako će ova zbirka uvijek imati posebno mjesto u mom književnom opusu'', poručila je pjesnikinja na kraju razgovora za Bljesak.info.

Ova svestrana autorica do sada je objavila četiri knjige duhovne i ljubavne poezije („Otisak srca“ (2010.), „Partiture sna“ (2011.), „Panta Rei“ (2013.), „U susret Riječi“ (2013.)), te dramskih tekstova koje je u razdoblju od 2000. do 2014. režirala u izvedbi Amaterskog kazališta „Didak“ iz Širokog Brijega.

Kopirati