Osma obljetnica pontifikata pape Franje: Nuncij Pezzuto slavio Misu u sarajevskoj katedrali

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, mons. Luigi Pezzuto u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem, predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, te nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem i biskupom banjolučkim mons. Franjom Komaricom, u večernjim satima u subotu 13. ožujka 2021. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu slavio je Svetu misu na hrvatskom jeziku u povodu osme obljetnice pontifikata pape Franje.

U koncelebraciji je bilo 11 svećenika među kojima savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi mons. Amaury Medina Blanco, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević.

Na Misi je sudjelovao veći broj redovnica raznih družbi te bogoslovna zajednica predvođena svojim poglavarima, a bogoslovi su animirali liturgijsko pjevanje uz orguljsku pratnju vlč. Marka Stanušića.

Prije početka Svete mise pozdrav nunciju Pezzutu, nadbiskupu Vukšiću, biskupu Komarici, svećenicima, časnim sestrama, bogoslovima i svim nazočnim uputio je kardinal Puljić.

Posebno je pozdravio Apostolskog nuncija nazvavši ga desnom rukom Svetoga Oca u Bosni i Hercegovini te mu čestitao na počasnom doktoratu koje mu je nedavno dodijelilo Sveučilište u Mostaru.

Uvodeći u Misno slavlje nuncij Pezzuto je zahvalio kardinalu Vinku Puljiću, „što je htio i odredio slavlje ove Svete mise u svojoj katedrali da bi proslavio VIII. godišnjicu izbora pape Franje za pastira opće Crkve“.

''Sjećamo se također njegova apostolskog putovanja u Bosnu i Hercegovinu, kad je imao jednu jedinu postaju upravo ovdje, u glavnom gradu Sarajevu. To je pohod koji je sigurno učvrstio usku osobnu povezanost s papom Franjom, kao što je prije toga bilo s Ivanom Pavlom II. u njegova dva putovanja, vrlo značajna za poznate prošle ratne događaje u ovoj zemlji. U ovoj prigodi želimo uputiti Gospodinu svoju zahvalnu pohvali za dar koji učinio svojoj Crkvi i, u isto vrijeme, svojom zagovornom molitvom podržati osobu i djelo koje vršio papa Franjo u korist mira, bratstva i solidarnosti prema siromasima'', kazao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini.

U prigodnoj homiliji na talijanskom jeziku nuncij Pezzuto najprije se osvrnuo na misni odlomak iz Evanđelja po Luki (18,9-14) u kojem Isus iznosi prispodobu o molitvi farizeja i carinika u hramu nakon koje carinik, koji je molio udarajući se u prsa, odlazi opravdan kući, a ne farizej koji je zahvaljivao Bogu što nije kao ostali ljudi.

''Današnja čitanja daju nam do znanja da se ta pitanja ne uzimaju zdravo za gotovo a u evanđeoskoj prispodobi koja nam se nudi vidimo dvije vrste vjerske prakse: 1. Farizejeva: njegova molitva, na način na koji je formulirana ističe neke bitne aspekte njegove religioznosti. Kao prvo, prema farizejevom konceptu, Bog je savjesni računovođa koji u svojoj knjizi bilježi dobro koje ljudi čine. Zatim, sukladno toj rigidnoj računici, Bog bi trebao platiti čovjeku za dobro koje je učinio… Ukratko, farizejeva vjerska praksa je materijalistička i trgovačka, koja – kao takva – vrijeđa Boga i ljude, također jer se temelji na snažnoj svijesti o vlastitom neporočnom ja, koje se samoopravdava¸ a druge osuđuje'', kazao je apostolski nuncij te naveo drugu vrstu vjerske prakse.

''Tu je i carinikova vjerska praksa, koji – prema onome što se zaključuje iz njegovog načina molitve – usmjerava pažnju sa samoga sebe, sa vlastitog ja na Boga. Sebe smatra jadnim grešnikom, ne može spasiti samog sebe. Njegovo spasenje ovisi isključivo o Božjem opraštanju. Naime, ovdje imamo drugačiji koncept Boga i čovjekova odnosa s njim, kao i drugačiji koncept spasenja u odnosu na onaj farizejev. Bog je Svet i Milosrdan, pred njim smo svi jadni grešnici. Carinikov duhovni inventar potpuno je prazan, a njegov životopis je neprihvatljiv: lopov je i kamatar, pijavica siromaha, škrtac i prevarant, itd. U carinikovu slučaju Bog nije savjesni računovođa koji je u svojim knjigama zabilježi dobro, a iznad svega zlo koje je ovaj počinio. Bog je za njega onaj koji oprašta. Stoga, carinikovo spasenje nije plod zasluga njegovih dobrih djela, jer on ima samo grijehe - kako navodi u svojoj molitvi. Naprotiv, spasenje je sama Božja milost i dobrota“, poručio je nuncij Pezzuto ističući da je potrebna „unutarnja i autentična religioznost, odnosno ona na koju se Isus poziva u prispodobi ukazujući na lik carinika: Isus nam zapravo ukazuje na religioznost koja svoj temelj ima u otkrivanju Božjeg milosrđa, koje se očituje upravo u Njegovoj osobi.''

Kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013. na konklavama poslije odreknuća pape Benedikta XVI. Izabrao je ime Franjo te postao prvi rimski biskup u povijesti koji je uzeo to ime. Ujedno on je prvi isusovac izabran za papu, te je ujedno i prvi papa koji dolazi iz Latinske Amerike.

Papa Franjo, 6. lipnja 2015. pohodio je Bosnu i Hercegovinu i njezin glavni grad Sarajevo te slavio Misu i imao brojne susrete.