78. obljetnica

Komemoracija u Krnjeuši: Sjećanje na mučenike nije čuvanje gorčine ili mržnje u sebi

Biskup je istaknuo da sjećanje na mučenike nije čuvanje gorčine ili mržnje u sebi.
Kultura / Vjera | 13. 08. 2019. u 10:29 Bljesak.info
Kopirati

U povodu 78. obljetnice stradanja, u Krnjeuši kod Bos. Petrovca održana je 10. kolovoza 2019. komemoracija za ubijenog krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića i više od 240 katolika iz te uništene župe koji su stradali početkom kolovoza 1941.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svetu misu na groblju ''Kod Križa'' predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s drvarskim župnikom don Davorom Klečinom koji pastoralno skrbi i za uništenu župu Krnjeuša. Na molitvenom sjećanju u Krnjeuši okupilo se 30-ak vjernika iz Bos. Petrovca, Bihaća, Banje Luke, Drvara, Bos. Grahova, Livna, a pristigli su čak iz daleke Njemačke i Kanade. Posebno je bio zapažena nazočnost općinskog vijećnika iz Bos. Petrovca Adnana Družića.

Foto: PR / Komemoracija u Krnjeuši povodom obljetnice stradanja župnika i više od 240 vjernika

Biskup je istaknuo da sjećanje na mučenike nije čuvanje gorčine u sebi, ili ne daj Bože mržnje, nego poziv da ljubimo svoje neprijatelje i progonitelje i molimo za njihovo obraćenje od zlog puta jer su i oni djeca Božja koja se trebaju spasiti.

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.

Foto: PR / Komemoracija u Krnjeuši povodom obljetnice stradanja župnika i više od 240 vjernika

Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti.

Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.

Foto: PR / Komemoracija u Krnjeuši povodom obljetnice stradanja župnika i više od 240 vjernika

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja ''Križ'' koje je uređeno i ograđeno prošlih godina. Žrtve pokolja u Krnjeuši nisu dostojno ni kršćanski pokopane na groblju nego su njihove kosti razasute po brojnim vrtačama i jamama toga dijela Podgrmečja.

Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i susjedne katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici, dok su župe Ključ i Glamoč desetkovane. Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

Kopirati