Zlatka Serdarevića

Otvorena izložba dokumentarne građe ''Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantić''

Vrijednost ove Serdarevićeve izložbe, između ostalog je i u činjenici, što je njegov izbor oko Šantića bio isključivo jedan – predstavljanje sadržaja posvećenih Aleksi Šantiću za vrijeme njegovog života i nakon smrti
Kultura / Umjetnost | 27. 10. 2018. u 19:41 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je sinoć otvorena izložba dokumentarne građe pod nazivom „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantić'', autora Zlatka Serdarevića.

''Ova vizualizirana, istina još uvijek nepotpuna studija, o fluktuaciji, mjestu, obujmu i vrsti sadržaja kulturnih programa, priređivanih u počast našem bardu Aleksi Šantiću, nastala višedesetljetnim sakupljanjem i obradom pisane građe, referirajući se isključivo na dokumente, na najuvjerljiviji način potvrđuje mnogo dužu tradiciju nego što je to do sada bilo uvriježeno navoditi.

Na prvom panelu nalazi se faksimil teksta iz Kalendara Prosvejete za 1920. godinu u kome se govori o obilježavanju pedesete godišnjice rođenja Alekse Šantića na inicijativu istoimenog društva. Tu stoji da se godišnjica obilježava u nizu mjesta i da je najveća održana u Mostaru 3. siječnja 1920. godine od kada počinje kontinuitet proslava. Ova izložba, pored ostalog,  pokazuje da, bez obzira na sve do sada izdate knjige o šantićevom liku i djelu, on još uvijek nije u potpunosti istražen. isto tako može se zaključiti da su svi društveni sistemi, neki sa više razumijevanja a neki mnogo manje,  poklanjali pažnju ovom pjesniku i gospodinu u privatnom životu'', rekao je Zlatko Serdarević o svojoj izložbi.

Foto: Zlatko Serdarević / S otvaranja izložbe

Vrijednost ove Serdarevićeve izložbe, između ostalog je i u činjenici, što je njegov izbor oko Šantića bio isključivo jedan – predstavljanje sadržaja posvećenih Aleksi Šantiću za vrijeme njegovog života i nakon smrti, bez obzira na bilo koji društveni sistem i naziv manifestacije, rekao je Danilo Marić otvarajući izložbu.

''Održane su mnoge manifestacije o pjesniku Šantiću, održane su u vrijeme desetak društvenih sistema i gotovo svaki put pravljen je vještački miks Šantića i zatečenog sistema. Vrijednost ove Serdarevićeve izložbe, između ostalog je i u činjenici, što je njegov izbor oko Šantića bio isključivo jedan – predstavljanje sadržaja posvećenih Aleksi Šantiću za vrijeme njegovog života i nakon smrti, bez obzira na bilo koji društveni sistem i naziv manifestacije. Ova izložba je istražena i sakupljena građa, koja predstavlja svojevrstan kaledioskop svih kulturnih događaja vezanih za ime Alekse Šantića, a koji su održavani u periodu 99 godina, od 1920. godine do danas. Sa iskustvom čestog sudionika u šantićevim večerima poezije mogu reći da je u okviru manifestacija Šantiću u čast doprinos Serdarevića vrijedan svake pažnje, a ova izložba je vrh te piramide'', kazao je Marić.

Mostarski parod Radivoje Krulj, predsjednik SPKD GO Mostar kazao je da ga Zlatko Serdarević uvijek oduševljava predanošću prikupljanju povijesnog sadržaja važnog za naš grad.

Foto: Zlatko Serdarević / S otvaranja izložbe

''Zlatko Serdarević je čovjek koji me prosto oduševljava svojom predanošću da prikuplja i skuplja građu koja je od izuzetnog značaja za nas, za naš grad. Upravo zahvaljujući njemu imamo crno na bijelo dokumentirano da su ove godine 99. Šantićeve večeri poezije. Pred nama je večeras na 22 panoa 387 pažljivo odabranih dokumenata, novinskih članaka, afiša, plakata, fotografija i druge građe, od preko tisuću i više koje posjeduje ovaj kulturni pregalac kome skidam kapu do poda. Od tog 3.01.1920. godine i Šantićeve večeri u Oficirskom domu na Mejdanu u Mostaru, što se vidi na prvom panelu, u kontinuitetu iz godine u godinu, i osim Šantićevog Mostara imamo večeri njemu u čast u mnogim gradovima regije'', kazao je Krulj.

Foto: Zlatko Serdarević / S otvaranja izložbe

Inače, organizatori ove izložbe su SPKD GO Prosvjeta Mostar i SPKUD Gusle Mostar, a povod je 150-godišnjica rođenja pjesnika i 50-godišnjica Književne nagrade Aleksa Šantić.

Kopirati
Drag cursor here to close