Galerija Vrba
Neobična izložba oduševila Širokobriježane
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Izložba akademske grafičarke Ane Šimić "Stvaranje iz ničega" otvorena je u utorak u galeriji Vrba u Širokom Brijegu. Izložbu predsjednice Društva likovnih umjetnika u Federaciji BiH, otvorio je prof. Višeslav Lučić, član Upravnog odbora HKD Napredak- Glavna podružnica Mostar.
Tom prigodom prof. Lučić je naglasio kako je autorica netradicionalnim materijalima pristupila likovnoj obradi i realizaciji svojih djela.
U svom predgovoru Creatio ex nihilo – Stvaranje iz ničega, kojeg je napisao prof. Ivan Vrljić, tajnik HKD Napredak - Glavna podružnica Mostar, kaže se kako latinski naziv Anine izložbe Ex nihilo nosi duboku misaonu i duhovnu referencu.
Predgovor Creatio ex nihilo – Stvaranje iz ničega profesora Ivana Vrljića
O stvaranju iz ničega govorili su veliki teolozi, filozofi, pseudoznanstvenici, eminentni slikari i kipari. Međutim, što esencijalno i umjetnički predstavlja Anina samostalna izložba Ex nihilo Kiparski radovi akademske grafičarke Ane Šimić smještaju nas u vrijeme postmodernističke tradicije gdje forma i sadržaj nemaju odgovarajući shematski kalup i opservaciju na nekoga ili nešto.
Tako Ana strukturalno i idejno bježi od tematske određenosti, ali istodobno nagonski likovnim djelima prožetim ciničnom razdvojenošću generira bijes nimalo kruto pribjegavajući lascivnom načinu predočavanja stvarnosti.
Ana ne traži metafizički smiraj i olakšanje u umjetničkom svijetu. Dapače, u tom svijetu ostaje zaodjenuta tamnim koloritom svekolikoga traženja životnoga smisla i cilja. Taj smisao leži i u naslovu izložbe gdje bih se usudio reći da posjeduje jednu fatalističku narav ravnu Nietzcheovom nihilizmu i negiranju tradicije i granica u umjetničkom prostoru i vremenu.
Prihvaća umjetnički svijet kao nešto osjetilno što se izražava u duhovnome. Ana sablažnjava vanjski svijet nemirnim fluktuacijama, točkama, linijama i crtama. Tako u nebrojenim likovnim djelima protagonistički govori o temama, matematičkim varijablama (parabola, asimptota, ordinata...).
Linija je u radu većinom dinamična, pokretna ponekad i nasilno prekinuta poput čovjekova života. Radovi počesto imaju veze ili su u bitnoj konotaciji s naslovima knjiga (Koraljna vrata – reminiscencija o granici savršenstva, otkrivanje i nastanak bitka).
Isprepletanje znanstvene fantastike i stvarnosti lajtmotiv su Anina stvaralaštva kroz izložbu Ex nihilo. Način obrade grafičke matrice su skulpture, mobil ili reljef i ponajviše je destruktivan zbog alata koje Ana pritom koristi (pila, čekić, fleksa, noževi...).
Kakogod, Anina je izložba Ex nihilo početak nečega što u životu donosi buntovnost, snaga umjetnosti ili životni poriv. Na njoj se intenzivira misao Van Gogha: Veliki umjetnik nikada ne vidi stvari onakvima kakve jesu. Kad bi ih vidio takvima, više ne bih bio umjetnik. Po tom mjerilu, Ana je uistinu umjetnica, istaknuo je prof. Vrljić.
