Gabriel Jurkić

Otvorena izložba jednoga je od najznačajnijih impresionista u BiH

U suradnji Kninskoga muzeja i Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno u Kninu je u utorak otvorena izložba crteža Gabriela Jurkića "Umjetnik – Crta – Posvećenje".
Kultura / Umjetnost | 26. 02. 2020. u 14:09 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U suradnji Kninskoga muzeja i Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno u Kninu je u utorak otvorena izložba crteža Gabriela Jurkića "Umjetnik – Crta – Posvećenje".

Izložba je otvorena na 46. obljetnicu smrti velikog bosanskohercegovačkog slikara koji je ostavio neizbrisiv trag u bh. umjetnosti.

Po riječima autorica izložbe Željke Markov, izložba predstavlja crtačku dionicu Jurkićeva stvaralaštva i na njoj je predstavljeno 80 Jurkićevih crteža koji se nalaze u zbirci Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno.

''Crtački opus potvrđuje Jurkića kao umjetnika klasične opredijeljenosti. U njegovim crtežima prepoznajemo utjecaje zagrebačke šarene škole, bečkog akademizma, sve do moderne ekspresivnosti na koju nismo navikli u Jurkićevom slikarskom duktusu, pogotovo u kasnijoj umjetničkoj fazi'', istaknula je Markov.

Dodala je kako se kroz ovu izložbu upoznajemo s procesom nastanka umjetničkog djela, od početne idejne iskre, studiozne analize određenog motiva ili fragmenta kojeg autor uklapa u završnu kompoziciju.

''Upoznajemo se s njegovim crtačkim fazama od 1906. godine kada polazi u privatnu školu Mencija Klementa Crnčića i Bele Čikoša Sesije, pa sve do 1960-ih godina kada umjetnik polako gubi vid'', kazala je Markov.

Izložba u Kninskom muzeju bit će otvorena do 26. ožujka.

Gabrijel Jurkić, rođen 1886. godine u Livnu, jedan je od najznačajnijih impresionista u Bosni i Hercegovini.

Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnosti umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09).

U Sarajevu je živio do 1956. godine kada se sa suprugom Štefom preseljava u Franjevački samostan Gorica u Livnu gdje je ostao do svoje smrti 1974. godine.

U znak zahvalnosti franjevcima je ostavio dio svoga umjetničkog opusa: dvjestotinjak slika i oko šest tisuća crteža, skica i krokija.

Godine 1970. nagrađen je Zlatnom plaketom Udruženja likovnih umjetnika BiH kao jedan od petorice doajena bosanskohercegovačke umjetnosti.

Kopirati
Drag cursor here to close