Ustanova koja nakon rata i dalje čeka rješenje pravno-financijskog statusa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola kulturnog identiteta BiH, ove godine obilježava 75. godina svog postojanja i rada, javlja Anadolu Agency.

Ravnatelj Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina tim povodom je izjavio da je ova ustanova od svog osnivanja bez sumnje potvrdila društvenu opravdanost svog djelovanja i postojanja.

''Od svog osnivanja Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je, potvrđujući društvenu opravdanost svog postojanja, prevashodno pružala usluge korisnicima, poticala svoj kadar na cjeloživotno učenje, prikupljala i obogaćivala bibliotekačke fondove, ulagala sredstva u opremu i informatičku infrastrukturu, organizirala kontinuirano praćenje stadarda, posebno međunarodnih standarda u oblasti bibliotekarstva, novih informacijskih i ostalih tehnoligija'', kazao je Ovčina na konferenciji za medije, održanoj u Sarajevu.

Podsjetio je da je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH u kolovozu 1992. godine ostala bez skoro svega, ali da ipak, niti jedan dan nije prekidala s radom.

''Nakon razornog granatiranja i požara u kojem je uništena zgrada Vijećnice i sva oprema i oko 90 posto bibliotekačkog fonda, preostali bibliotekački kadar je nastojao da sačuva makar spašeni dio fonda te kasnije obogati taj fond'', rekao je Ovčina.

Naveo je da pravno-financijski status te ustanove još uvijek nije riješen.

''Iako ni 25 godina nakon rata u BiH pravno-financijski status ove ustanove, a i drugih institucija kulture od značaja za BiH, a mi smo, govorim u ime Nacionalne i univerzitetske biblioteke, jedan od simbola kulturnog identiteta u BiH, nije riješen. Preostaje da se nadamo da će nadležni u skladu sa zakonima i našom ulogom konačno riješiti u nekom vremenu koje slijedi status ove i drugih institucija kulture od značaja za BiH. Uprkos svim nedaćama sa kojima je suočena, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH funkcionira vrlo profesionalno i stručno u skladu sa europskim i svjetskim bibliotekačkim standardima'', kazao je Ovčina.

Podsjetio je da će 75. godina postojanja i rada Nacionalne i univerzitetske biblioteka BiH biti obilježeno svečanom akademijom 29. listopada, u četvrtak, a glavni pokrovitelj manifestacije je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Muamera Smajić, šefica Specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, podsjetila je da je dobro poznata situacija u kojoj se nalazi sedam kulturnih institucija od državnog značaja u BiH i zbog tog stanja su, fondovi Nacionalne i univerzitetske biblioteke su došli u veliku opasnost od propadanja i nestanka.

''Da bismo istakli značaj zbirki i fondova koje baštinimo, odlučili smo prošle godine podnijeti peticiju Komisiji za očuvanje nacionalih spomenika BiH jer smo bili mišljenja da je potrebno što hitnije uspostaviti plan upravljanja i zaštite ove građe. Tako da je ove godine u julu Komisija donijela odluku da se Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke proglase nacionalnim spomenikom BiH'', kazala je Smajić.

Istaknula je da će u okviru obilježavanja 75. obljetnice biti održana i izložba na kojoj će biti predstavljena građa koju baštini Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH koja se nalazi u Specijalnim zbirkama.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine sa sjedištem u glavnom gradu Sarajevu, osnovana je kao Narodna biblioteka 31. oktobra 1945. godine.

Službena registracija novog naziva Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine obavljena je 1972. godine, a od 1992. godine nosi današnji naziv.

Najveći dio njenih korisnika čine znanstveni radnici, profesori i studenti bosanskohercegovačkih univerziteta, ali i studenti i istraživači regionalnih i međunarodnih istraživačkih centara i obrazovnih ustanova.