Zbirka pjesama

Drinovci: Predstavljena knjiga ''Panj'' autorice Ive Nuić

Mnogi su Drinovčani došli na ovu svojevrsnu Večer Ive Nuić, na kojoj je predstavljen njen cjelokupan životni rad, i na taj način zahvalili Ivi za sav njen trud i djelovanje.
Kultura / Knjige | 10. 12. 2018. u 11:43 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U dvorani Osnovne škole Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima upriličeno je predstavljanje knjige pjesama ''Panj'', autorice Ive Nuić iz Drinovaca - u čast 120. rođendana A. B. Šimića (1898. –2018.) i u znak zahvalnosti za 50-godišnji rad ispisateljsko i javno djelovanje vrijedne Drinovčanke Ive Nuić.

Predstavljanje je bilo u organizaciji Matice hrvatske Ogranak Grude u okviru 13. Dana Matice hrvatske u Grudama –BOŽIĆU USUSRET-!

O Ivi i njezinu spisateljskom radu te o samoj knjizi Panj koja je izašla u nakladi Matice hrvatske - Ogranak Grude ove godine, govorili su književnica Miljenka Koštro, književnik i profesor don Ilija Drmić, te voditelj programa Zvonimir Glavaš, prof.

Svi su istaknuli Ivinu veliku zauzetost dok je još bila učiteljica u Drinovcima za kulturu i spisateljstvo posebice u radu s djecom, učenicima.

Večer su uljepšali svojim pjevanjem Frama Drinovci, a recitacijama učenik Petar Majić.

Mnogi su Drinovčani došli na ovu svojevrsnu Večer Ive Nuić, na kojoj je predstavljen njen cjelokupan životni rad, i na taj način zahvalili Ivi za sav njen trud i djelovanje.

Ravnateljica Osnovne škole u Drinovcima Anita Kolak je na kraju programa darovala Ivu Nuić lijepim darovima. Iva je emotivno svima zahvalila za svaku pomoć u realizaciji njezina spisateljskog rada.

ŽIVOTOPIS I DJELA IVE NUIĆ

Iva Nuić rođena je 1948. u Drinovcima, rodnom mjestu Antuna Branka i Stanislava Šimića. Završila je Učiteljsku školu i Višu pedagošku u Mostaru. Četrdeset godina radila je u OŠ Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima.

Sada uživa zasluženu mirovinu i sama kaže: “Danas je za mene svaki dan lijep i sunčan, vedar, raspjevan, mjesečinom obasjan i dječjim osmijehom umiven. Uživam s djecom kroz pjesme i priče družeći se s njihovim nestašlucima, igrama, lažima i iskrenostima. Djeca su sva naša ljubav, budućnost, radost i dani puni sreće.”

Prve književne uratke objavila je u Slobodi još kao učenica. Nastavila je pisati, ali po prirodi samozatajna, nije imala hrabrosti izići u javnost.

Objavila je dosta radova u Imotskoj krajini, pod djevojačkim prezimenom Glavaš, a kasnije, 1973., kada se udala, objavljuje pod prezimenom Nuić. Aktivno je počela sudjelovati u književnom životu otvaranjem rubrike “Prosvjetni radnici stvaraoci” u Malim novinama (1976.).

Njezini radovi zastupljeni su u sljedećim časopisima: Prosvjetni list, Zadrugar, Front, Imotska krajina, Bekija, Kršni zavičaj, Most, Hrvatsko slovo, Cvitak, Radost, Osvit, Naša ognjišta, Hrvatska gruda, Hrvatska misao, Godišnjak, Katolički tjednik.

Tijekom trideset godina uređivala je školski list Naši pokušaji ponosna što je ostvarila tradiciju izdavanja ovoga lista u svojoj školi. Stalna je suradnica dječjeg lista Cvitak. Dala je svoj obol i u zborniku Kršni zavičaj, i onda kada su bila teška i opasna vremena.
Izdala je četiri zbirke pjesama: Dite na kamenu, Tijelo i vrijeme, Krunica od drače i Cvita cvit, Zagrljaj, Abeseda(slikovnica). Osim pjesama piše aforizme i suautorica je knjige Kristalna šestica. U knjizi Najljepše misli o ljubavi Miroslava Vukmanića zastupljeni su njezini aforizmi.

Pjesme su joj, osim u zbirkama i časopisima, tiskane u čitankama, leksikonima i u antologijama hrvatske lirike: Hercegovina (Vjekoslav Boban), Izbor pjesama za djecu BiH (Željko Ivanković), Jezik i hrid (Zdravko Kordić), Hrvatske marjanske pjesme (Zdravko Kordić), Čitanka za 2. razred osnovne škole (Znanje, Zagreb), Leksikon hrvatskih književnika (Mirko Marjanović), Zlatni snovi (Branko Pilaš).

O njezinim radovima mnogi su se književnici pozitivno oglasili. Najdraža kritika joj je gospodina Ivana Sivrića u knjizi Javno razmišljanje pod naslovom “Blage i ljekovite riječi”, potom kritike Branka Pilaša i na koncu prosudba njezinog prvog kritičara fra Jakova Bubala.

Kopirati
Drag cursor here to close