481. godišnjica

Gazi Husrev-begova biblioteka osvjetljava kulturnu prošlost Bošnjaka

Podsjetio je da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavređuju i traže širu pozornost zajednice i države.
Kultura / Knjige | 15. 01. 2018. u 19:00 Fena
Kopirati

Gazi Husrev-begova biblioteka u ponedjeljak je svečano obilježila svoju 481. godišnjicu rada, a ujedno i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.  

Promotori časopisa Anali akademik Enes Karić, profesori Fikret Karčić i Lejla Gazić podsjetili su da je časopis pokrenut 1972. godine na osnovu prijedloga tadašnjeg Savjeta Biblioteke o osnivanju časopisa kojim bi se javnost upoznavala o radu i građi ove ustanove.

Objavljeni su stručni radovi domaćih i stranih eksperata iz oblasti povijesti, književnosti, knjižničarstva, umjetnosti, orijentalistike, lingvistike, a posebno se tretiraju islamske stručne teme i srodne oblasti koje se baziraju na fondovima i bogatoj knjižničkoj građi Gazi Husrev-begove biblioteke.

''Moramo se posjetiti da je časopis formiran isključivo  da bi se fondovi Gazi Husrev-begove biblioteke približili čitateljima'', kazala je Gazić te navela da je u Analima objavljeno više od 500 radova koji su na različite načine osvijetlili kulturnu prošlost, mnoga pitanja iz islamskih studija, književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić je potvrdio da je ova ustanova itekako osvjetljava kulturnu prošlost Bošnjaka, te da se nastoji približiti svojim čitateljima.

Podsjetio je da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavređuju i traže širu pozornost zajednice i države.

''Kako bi korisnicima biblioteke pružili kvalitetniji i bolji pristup građi, formirali su digitalnu Gazi Husrev-begovu biblioteku. Digitalizirana je periodika od kraja osmanskog carstva pa sve do 1945. godine i ponuđena je na korištenje i dalju upotrebu'', kazao je Lavić.

U okviru svečanosti kojoj su sudjelovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, imami, profesori, hatibi, javne, političke i kulturne osobe, dodijeljene su zahvalnice određenim institucijama i pojedincima za pruženu podršku i pomoć u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kopirati