Pala je utvrda

Zbogom, Papirna Bosno!

Kultura / Flash | 29. 12. 2015. u 21:45 Berislav JURIČ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Dok završavam ovaj broj Slobodne Bosne, posljednji u ovakvom formatu, papirnatom, starinskom, očito anahronom, muči me pitanje kako bih svojoj materi koja je godinama svake hefte obilazila po desetak trafika da provjeri kako se prodaje Slobodna Bosna, objasnio da Slobodne Bosne na trafikama više neće biti i da gleda klikove na internetu i likeove na društvenim mrežama'', napisao je u svojoj posljednoj papirnatoj Tjednoj heftarici Senad Avdić.

Naime, medijskom scenom u BiH odjeknula je poput bombe iznenadna vijest da će najpopularniji tjednik u BiH prestati izlaziti u printanom izdanju i da će ''najveća tvornica vijesti'', kako su sami sebe nazivali, preseliti na Internet.

Vijest, koju su novinari Slobodne Bosne čuvali kao najstrožu tajnu sve do izlaska jubilarnog 1000. broja, potresla je mnoge.

Udruženje BH novinari priopćilo je kako prestanak izlaženja magazina nakon punih dvadeset godina i tiskanja 1000 brojeva predstavlja ''nemjerljiv gubitak za novinarsku zajednicu BiH i za svakog njezinog građanina pojedinačno''.

''Slobodna Bosna je jedan od rijetkih nezavisnih medija u BiH koji je godinama odolijevao snažnim političkim pritscima i iznovao kritički pisao o događajima od značaja za bosanskohercegovačku javnost, koji je razotkrivao korupciju i kriminalne afere, dizao glas protiv nacionalizma, fašizma i drugih nedomokratkih ponašanja, te širio medijske slobode, pluralizam informacija i različitost stavova'', navodi Udruženje i dodaje kako je gašenje printanog izdanja Slobodne Bosne atak na kompletnu medijsku zajednicu u BiH, čije se medijsko tržište godinama uništava, ne samo ekonomskim razlozima i krizom koja je zahvatila cijeli svijet, već snažnim političkim pritiscima na medije i uplitanjima politike u oglašivačko tržište, kao i uticajima nacionalnih i stranačkih lobija na financiranje medija iz javnih proračuna i iz prihoda javnih kompanija.

U posljednjem tiskanom izdanju tjednik Goran Milić navodi kako je veliki doprinos Slobodne Bosne to što je uspjela trajati i time ohrabrila i druge da se upuste u avanturu slobodnog izdavaštva.

''Slobodna Bosna je tjednik koji je preživio ratove, političke, obavještajne i mafijaške prijetnje i pritiske, opći kokuzluk, pad zanimanja stanovništva za novine a i za sve ostalo, čak odolijeva i teškoj, često i fatalnoj epidemiji za tiskano novinarstvo – internetizaciji i digitalizaciji svijeta koja brže napreduje od napretka prosječne ljudske pameti'',, rekao je u intervjuu Milić, sadašnji direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans.

''Mislim da je Slobodna Bosna jedini tjednik koji nema logiku opstanka, a ipak opstaje u nemogućim uvjetima'', dodao je Milić.

Senad Pećanin, nekadašnji urednik tjednika Dani, a sada odvjetnik, rekao je pak kako je Slobodna Bosna je već dugo jedan od najznačajnijih, a posljednjih godina možda i najznačajniji medij u Bosni i Hercegovini.

''Ovo svakako treba čitati kao kompliment magazinu, ali i tužnu dijagnozu medijske slike današnje Bosne i Hercegovine i same Bosne i Hercegovine.
Upravo je taj magazin jedini medij u današnjoj Bosni i Hercegovini za kojeg možete biti sigurni da još uvijek njeguje prevaziđenu praksu po kojoj se ime osobe koja odlučuje o sadržaju nalazi u impressumu, pod rubrikom 'glavni i odgovorni urednik'. Da, naravno, može taj glavni i odgovorni urednik iz različitih razloga pogriješiti (i obilato griješi) u uredničkoj ili autorskoj procjeni; ali to je jedini preostali medij kojem uređivačku politiku ili sadržaj tekstova, naslovnica, emisija ili priloga glavnom uredniku ne saopćavaju vlasnici medija iz redova tranzicijskih pobjednika, šefova političkih stranaka ili predstavnika 'bratskih zemalja''', napisao je Pećanin.

Istaknuo je kako se nigdje više neće naći toliko ljudi spremnih da radi društvenog interesa ili osjećanja javne odgovornosti preuzmu rizik i za vlastitu sigurnost kao u Slobodnoj Bosni.

''Da budu posljednja brana bujicama fašizma, nacionalizma, primitivizma, klijentelizma..., da rade direktno u korist vlastite materijalne štete...'', rekaoje pećanin i dodao kako, dok je bio urednik konkurentskih Dana nije bio u stanju spoznati da veliki dio zasluga za kvalitetu Dana pripada upravo konkurenciji Slobodne Bosne.

Prvi broj Slobodna Bosna svjetlo dana ugledao je 31. listopada 1991. Njezin urednik Senad Avdić Klixu je rekao kako misli da su dali svoj doprinos u širenju slobode govora i istraživačkom novinarstvu.

''Ali postoji tržište koje sve regulira. Tržište printanih medija je u kolapsu, pogovoto tjednih novina. Da bi printana novina tjedno izlazila treba čitateljska publika i marketing", rekao je Avdić dodavši kako misli da je Slobodna Bosna jedini tjednik koji se uspio održati 20 godina i objaviti tisuću brojeva.

"To samo znaju zaposleni kod nas. Fahrudin Radončić je pokretao novine u nekoliko navrata, bio je 'Tjednik', pa je bio i 'Global' i nikada nije prešao neki veliki broj. Tu je i Zlatko Dizdarević kojeg jako poštujem, ali ni on nije uspio. Mislim da smo dali veliki doprinos povijesti bh. novinarstva. Vidjet ćemo kako ćemo se snaći na internet tržištu", rekao Avdić.

Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za medije u BiH , rekla je za posljednji broj tjednika kako su se Slobodna Bosna i njezini novinari uvijek bavili i pokretali teške teme, koje su od vitalnog znaćaja za javnu raspravu u našem društvu.

''Bez ovakve vrste medija i novinara nemoguće je postojanje pluralizma medija i pluralizma mišljenja. Pisanje Senada Avdića vam se može sviđati ili ne, i malo je onih koje njegovo oštro pero nije dohvatilo na ovaj ili onaj način, ali ono što svi moramo priznati i prihvatiti je da je Senad Avdić kao glavni i odgovorni urednik Slobodne Bosne još uvijek jedan od rijetkih bardova istraživačkog, kontroverznog, provokativnog i hrabrog novinarstva u regiji, a Slobodna Bosna i njeni novinari neizbježni dio povijesti bh. novinarstva'', rekla je Mijatović.

Kopirati
Drag cursor here to close