Zajedničke kandidature

Uzgoj konja lipicanera, Nevesinjska olimpijada i osaćanski jezik za UNESCO

Prirema se i kandidatura Nevensinjske olimpijade, dok će za urgentnu listu ugroženog nematerijalnog kulturnog naslijeđa biti predložen osaćanski jezik, tajni jezik neimara, nastao u okolini Srebrenice.
Kultura / Flash | 29. 11. 2018. u 16:59 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: PR  / Nevesinjska olimpijada

Pomoćnica ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković najavila je danas da će početkom sljedeće godine biti kandidirana tri nova elementa iz Bosne i Hercegovine za upis na Reprezentativnu listu UNESCO-ove nematerijalne baštine čovječanstva. 

U pitanju je uzgoj konja lipicanera, koji će biti kandidiran zajedno s Slovenijom, a u projektu, kako je navela, sudjeluju i Hrvatska, Italija, Slovenija i Mađarska. 

Prirema se i kandidatura Nevensinjske olimpijade, dok će za urgentnu listu ugroženog nematerijalnog kulturnog naslijeđa biti predložen osaćanski jezik, tajni jezik neimara, nastao u okolini Srebrenice. 

Zidari i graditelji Osaćani imaju poseban "jezik" - žargon, koji se naziva i majstorski i od komunikativnog jezika se razlikuje samo u leksici, ima oko 300 riječi i fraza sa neslovenskim korijenima. 

Ovaj jezik se koristi isključivo tokom zidarskih građevinskih radova za međusobnu komunikaciju. 

''Mislim da možemo očekivati početkom sljedeće godine da taj jezik bude upisan na urgentnu UNESCO-ovu listu'', rekla je Đaković novinarima u Banja Luci. 

Ukazala je i na značaj odluke Odbora za nematerijalnu baštinu UNESCO-a kojom je jučer "Branje trave ive na Ozrenu" upisano na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. 

Inicijativu je, kaže, pokrenulo Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a na prijedlog Muzeja u Doboju, a pripreme su počele 2010. godine. 

Članovi Državne komisije za suradnju BiH s UNESCO-om podržali su 31. ožujka 2016. godine nominaciju elementa "Branje trave ive na Ozrenu" za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Ovaj elemet već je odranije na Preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH. 

Direktor Muzeja u Doboju Nebojša Dragojlović je rekao da je branje trave ive vijekovni običaj stanovništva nekoliko sela na Ozrenu kod Doboja, a koji prati pjesma, igra, molitva i druženje. 

Trava, kojoj se pripisuju ljekovita svojstva, bere se u blizini Gostilja, isključivo na dan obilježavanja Usjekovanja glave sv. Jovana Krstitelja (11. rujan). 

''Ovaj običaj okuplja lokalno stanovništvo i kohezivni je faktor šire društvene zajednice, kulturnih društava, planinara, izviđača, paraglajdera i drugih'', naveo je Dragojlović izrazivši nadu da će odluka Odbora UNESCO-a doprinjeti razvoju turizma na Ozrenu. 

"Branje trave ive na Ozrenu" treći je element iz Bosne i Hercegovine koji je upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, ranije su na tu listu upisani Zmijanjski vez i Konjičko drvorezbarstvo.

Kopirati
Drag cursor here to close