Vladimir Kravčenko

Umjetnost kakva se rijetko viđa: Gobleni i skulpture na ljusci jajeta

Za 18 godina, koliko se bavi ovim neobičnim poslom, napravio je više od 300 eksponata, a njegove čuvarkuće krase mnoge domove umjetnikovih prijatelja, ali i poznatih ljudi sa raznih meridijana.
Kultura / Flash | 08. 04. 2018. u 09:03 Bljesak.info
Kopirati

Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, bit će tradicionalno proslavljen u domu Vladimira Kravčenka u Novom Sadu razbijanjem obijenih jaja. Međutim, to je retka prilika da se u domu Kravčenkovih čuje lomljenje ljuske jajeta, jer se gotovo dva desetljeća ovaj Novosađanin bavi izradom skulptura upravo od ljuski jajeta.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nevjerojatne krhke skulpture koje nastaju u Vladimirovoj kućnoj radionici nisu ostavile ravnodušnim ljude sa raznih meridijana gdje je izlagao svoje rukotvorine, a ti radovi imaju neprocjenjivu vrijednost, jer su unikatni, pa i neusporedivi, javlja agencija Anadolija.

''Sve je počelo 2000. godine, tada sam počeo oslikavati jaja. Ali, kada sam prvi put presjekao jaje, rodila se i ideja za skulpture. I tako sam se upustio u avanturu sa ljuskom jajeta. Ni jedno jaje nije impregnirano, pa je svaki rad veoma lomljiv. Svaka skulptura ima svoje ime. Prvo nastane u mojoj glavi, a onda treba puno strpljenja da tu ideju provedem u djelo'', navodi Kravčenko u razgovoru za AA.

 Više od 300 jedinstvenih eksponata

Za 18 godina, koliko se bavi ovim neobičnim poslom, napravio je više od 300 eksponata, a njegove čuvarkuće krase mnoge domove umjetnikovih prijatelja, ali i poznatih ljudi sa raznih meridijana.

Simbolika jaja vezana je za hrišćanstvo, pa često hrišćanske motive urezuje u ljusku, a ta jaja zauzimaju mjesta čuvarkuće u mnogim domovima gdje se nalaze njegove rukotvorine. Ali, nisu samo hrišćanski motivi utisnuti u krhku ljusku jajeta već su tu razne forme: od izvezenih motiva u jajetu, brodova, lampi…

Tehnika kojom radi je rezanje, oslikavanje i vez, ali kao što svaki majstor krije tajne svog zanata, tako ni on ne želi da priča kako nastaju njegove skulpture.

''Na jajetu se izbuši jedna rupa od milimetra. Sipam vode da isperem žumance i bjelance i ostavim ga da se ocijedi i osuši. Nakon toga prepuštam mašti na volju što će od te ljuske biti'', kaže Vladimir.

Najviše radi s kokošjim jajima, ali je koristio i fazanova, cverglanova, golubija, ševina, grlicina, guščija, papagajeva i jaja od japanske prepelice.

''Osim što su mala, jaja od japanske prepelice su odlična za lampe, jer one isijavaju zeleno svetlo'', objašnjava Kravčenko dok pokazuje dvije lampe koje je napravio.

Osim oslikanih jaja i skulptura, od ljuski jaja napravio je i fontanu, ogrlicu, minđuše, kupaći kostim, pa čak i haljinu za čiju izradu je potrošio točno 282 jajeta. Sve to brižljivo čuva, jer su sve skulpture izuzetno krhke.

Foto: Anadolija / Haljina od  jaja

Mjesec i pol za izradu "jajolikog goblena"

Posebnu pažnju posljednjih godina posvećuje vezenju jaja, pa svojevrsni gobleni na krhkoj ljusci zaista oduzimaju dah. Veze razne motive, a za svaki jajoliki goblen treba mu u prosjeku mjesec i pol dana predanog rada i velike pažnje.

''Jaje relativno brzo izbušim, ali vezenje je već daleko ozbiljniji posao. Radim vez tipa potkrsnice. Dokle god me drži koncentracija sjedim i radim. Znate li koja je koncentracija potrebna da ne upropastite mjesec i pol dana sjedenja i da vam to jaje ne pukne?'', objašnjava.

Što se tiče vrijednosti ovih minijaturnih goblena, Vladimir  kaže da je to teško procijeniti, jer se ovakvim vezom vjerojatno nitko u svijetu ne bavi. Takvu potvrdu dobio je i od ''Guinnessove knjige rekorda''.

''Pisao sam  Guinnessu za vezena jaja. Dobio sam odgovor da se oni ne bave time što samo jedan pojedinac može da uradi, već prate natjecanje. Time su mi, praktično, dali do znanja da nemam konkurenciju u svetu“, naglašava Kravčenko.

 Izložbe širom svijeta

Izlagao je širom Srbije, ali i u Švicarskoj, Rusiji i Poljskoj. Svaka izložba je veliki izazov zbog transporta lomljivih skulptura, pa tome posvećuje veliku pažnju. Kako kaže, za 18 godina samo dva puta mu je u procesu izrade puklo jaje i nije mogao da ga popravi.

Foto: Anadolija / Lampa od jaja

''Za prvo jaje koje sam presjekao trebalo mi je oko dva i po sata. Bukvalno je na meni bilo sve mokro koliko mi je trebalo koncentracije i strpljivosti'', navodi Vladimir.

Kao potomak ruskih emigranata koji su nakon Oktobarske revolucije došli u Jugoslaviju na prostor Vojvodine, ističe da mu je umjetnost kojom se bavi omogućila da izlaže u Moskvi, ali i da pronađe svoju rodbinu u Rusiji i uspostavi sa njima kontakt.

''Od ovog posla nisam imao materijalnu korist, ali me je povezao s obitelji u Rusiji. A to je za mene zaista nemjerljivo'', zaključuje Vladimir Kravčenko.

Kopirati