Revolucionarna škola

Sto godina poslije, Bauhaus je još utjecajan i kontroverzan

Gropiusov cilj bio je "stvoriti novi ceh obrtnika bez klasnih razlika koje podižu razmetljivu barijeru između njih i umjetnika".
Kultura / Flash | 16. 01. 2019. u 09:23 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je prije stotinu godina njemački arhitekt Walter Gropius u Weimaru osnovao revolucionarnu školu za arhitekturu i umjetnost, položeni su temelji jednog od vodećih umjetničkih pokreta u svijetu - Bauhausa.

Gropiusov cilj bio je "stvoriti novi ceh obrtnika bez klasnih razlika koje podižu razmetljivu barijeru između njih i umjetnika".

Ključno načelo Bauhausa bilo je "forma slijedi funkciju", a jedna od posljedica da čak i predmeti za svakodnevnu upotrebu trebaju biti lijepi.

Spajajući zanat i umjetnost, klasici Bauhausa - poput stolne lampe Wilhelma Wagenfelda, stolice Marcela Breuera (kasnije nazvane Wassilyjevom stolicom) ili čajnika Marriane Brandt - pomogli su modernom oblikovanju predmeta iz svakodnevnog života.

Njemačka ove godine slavi sto godina osnutka Bauhausa s više od 500 izložbi i drugih događaja diljem zemlje.

"Za nas godišnjica predstavlja platformu kojom možemo pokazati koliko su ideje proizašle iz Bauhausa relevatne u 21. stoljeću", kaže Annemarie Jaeggi, šefica Bauhausove arhive u Berlinu.

Obilježavanja godišnjice pokazat će i kako se turbulentna njemačka povijest zrcalila u tom umjetničkom pokretu.

Utemeljen u kaotičnim danima nakon Prvoga svjetskog rata, Bauhaus je dvadesetih godina prošlog stoljeća brzo 'uhvatio' duh vremena i novog životnog stila međuratne Njemačke. Utjecaj škole prelio se na ples, kazalište i glazbu.

Bauhaus je ujedno Wiemar pretvorio u prijestolnicu europske avangarde s brojim važnim umjetnicima 20. stoljeća, poput Lyonela Feiningera, Paula Kleea, Wassilyja Kandinskog, Laszla Moholy-Nagyja i Oskara Schlemmera kao predavača u školi i voditelja radionica.

Međutim, šest godina nakon osnutka škola se bila prisiljena spakirati i preseliti u obližnji Dessau pod pritiskom nove regionalne vlade desnog centra koja je školu optuživala za infiltraciju Židova.

Bio je to znamen crnih vremena.

Politička klima postajala je sve teža pa se Bauhaus nedugo potom ponovo seli, ovaj put u Berlin. Hitler ju je definitivno zatvorio 1933. godine. Nacisti su pokret smatrali "degeneriranim".

Zatvaranje škole rezultiralo je time da su se mnoge njezine vodeće ličnosti, uključujući Gropiusa, pridružile masovnom egzodusu nacionalne kulturne elite.

No sa sobom su inozemstvo prenijeli i svoje dizajnerske principe te su ih širili na novim lokacijama, poput Chicaga, Moskve ili Tel Aviva.

Kontroverzi ima i danas. Uprava Bauhausova muzeja u Dessauu otkazala je u listopadu koncert jednog ljevičarskog punk benda pod prijetnjom neonacističkih nereda, što je izazvalo val kritika njemačke umjetničke i kulturne javnosti i optužbi da je uprava pokleknula pred desničarskim prijetnjama.

"Bauhaus je uvijek tvrdio da se ne bavi samo estetskim pitanjima nego i onim socijalnim i političkim", kazala je nedavno njemačka ministrica kulture Monika Gruetters, najavivši tako teme koje će pratiti obilježavanje stogodišnjice.

Službena proslava kreće u srijedu, programom u berlinskoj Umjetničkoj akademiji kojem će nazočiti i predsjednik države Frank-Walter Steinmeier, prenosi Hina.

Kopirati
Drag cursor here to close