Stećci dokaz da kultura gradi mostove

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Članice Odbora UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) jednoglasno su na zasjedanju u Istanbulu prošlog tjedna odlučile da stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, zaslužuju biti upisani na Listu svjetske baštine.

Zemlje koje su glasanjem potvrdile svoj stav o tome da stećci trebaju biti dio svjetske baštine su Angola, Azerbejdžan, Burkina Faso, Hrvatska, Kuba, Finska, Indonezija, Jamajka, Kazahstan, Kuvajt, Liban, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Koreja, Tunis, Turska, Vijetnam, Tanzanija i Zimbabve.

To je danas novinarima u Sarajevu potvrdio ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović posebno istaknuvši da su stećci dokaz da kultura ne poznaje granice, nego da ona gradi mostove među narodima i pravi je putokaz za prosperitetnu budućnost.

Kazao je da je, osim što su prepoznate izuzetne vrijednosti stećaka, na zasjedanju prepoznata i dobra regionalna suradnja, dodajući da je ovo prvi primjer uspješnog rada na projektu od zajedničke važnosti četiriju zemalja BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske u kojima se nalazi oko 70.000 stećaka, kao dijela svjetske baštine.

Uz zahvalu svima koji su sudjelovali na ovom projektu, ministar Osmanović je, podsjećajući da su četiri zemlje formirale Koordinacijsko tijelo koje će brinuti o 28 nekropola, najavio da će uskoro biti organizirani i sastanci s predstavnicima općinskih, županijskih i entitetskih vlasti da bi se dogovorio redoslijed poteza kako pristupiti boljoj zaštiti, restauraciji i prilazu.

Podsjetio je da su u studenom 2009. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine. Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da sudjeluju u projektu odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Tijekom ovih godina upriličene su izložbe i brojne prezentacije o ovom jedinstvenom fenomenu, a ministar Osmanović posebno je naglasio da će nakon ovakve odluke Odbora UNESCO-a stećci dobiti mjesto koje im odavno pripada ocjenjujući da će to biti samoodrživi projekt koji će privući turiste.

''Zahvalio bih svima koji su prepoznali jedinstvenu i univerzalnu vrijednost koju stećci imaju te doprinijeli da se o ljepoti i iznimnoj vrijednosti fenomena stećaka sazna širom svijeta'', istaknuo je Osmanović.

Šef Ureda UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu Siniša Šešum ponovio je danas da je ovom odlukom zapravo upisan fenomen stećka, a ubuduće je potrebno raditi na tome da se podigne svijest građana da bi se zaštitile i sve ostale nekropole.

Na Listi svjetske baštine UNESCO-a upisano je 28 nekropola, od toga 20 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je "Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici".

Na svim ovim nekropolama bit će istaknut natpis UNESCO-a da su one dio svjetske baštine koji će dodatno obavezati sve da se oni zaštite i brinu o njima onako kako i zaslužuju.