Stjepan Čuić

Obilježen rođendan velikog duvanjskog pera

Kultura / Flash | 16. 04. 2015. u 20:08 R.I.
Kopirati

Sedamdeseti rođendan hrvatskog književnika Stjepana Čuića, autora glasovite zbirke pripovjedaka "Staljinova slika i druge priče" (1971.) te autora kultnoga romana "Orden" (1981.) obilježena je u četvrtak umjetničkom večeri u Društvo hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

O Čuićevu književnom djelu govorili su predsjednik DHK Božidar Petrač, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Julijana Matanović te književni povjesničar Ivica Matičević, prenosi Hina.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stjepan Čuić ostavio je tragove trajne vrijednosti u hrvatskoj književnosti, naglasio je Božidar Petrač dodavši kako hrvatska književnosti ne bi bila ono što jest bez Čuićeve zbirke "Staljinova slika i druge priče".

Premda je kritika te priče smatrala možda i s pravom fantastičnim, u njima se, tvrdi Petrač, osjeća Kafkin pripovjedački duh te utjecaj nekih ruskih književnika.U zbirci "Tridesotogodišnje priče" Čuć se već želi referirati na društvene i političke prilike, rekao je podsjetivši kako u romanu "Dnevnik po novom kalendaru" kroz 246 paragrafa piše razgovor između utamničenoga i utamničenika.

To je možda najbolje Čuićevo djelo, ocijenio je Petrač i napomenuo kako je pisano oko 1973. godine, a objavljeno 1980. godine.

Petrač smatra kako je Čuića kao disidenta tek roman "Orden" iz 1981. obilježio kao disidenta jer je neposredno poslije izlaska završio u tzv. Bijeloj knjizi nepoćudnih knjiga i književnika.

U "Ordenu" je Čuić prvi put progovorio o onom što danas nazivamo hrvatskom pomirbom, naglasio je ustvdivši kako Čuić s tim romanom zauvijek ostaje u hrvatskoj književnosti.

Petrač smatra kako je Čuić devedesetih godina s književnih tekstova prešao na pisanje političkih kolumna jer je to tada zahtijevalo takvo vrijeme. "Stjepan Čuić ostake klasik među klasicima hrvatske književnosti", naglasio je predsjednik DHK Božidar Petrač.

Prof. Matanović je ustvrdila kako su joj knjige Stjepana Čuića uvijek pomagale kad je htjela ispisivati komadićke svoje vlastite biografije.

Na Stipu Čuića i njegovo književno djelo, smatra književni povjesničar Ivicu Matičevića, može se primjeniti antička maksima iz retorike kako je "najbolji govornik, moralni govornik".

Hrvatski pripovjedač, romanopisac, esejist, pisac za djecu, novinar te prevoditelj Stjepan Čuić rođen je na Duvanjskom polju, u Bukovici kraj Tomislavgrada 1. travnja 1945. Radio je kao lektor u hrvatskim novinama, a bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bambergu (1989.-1990.).

Kao profesionalni pisac, surađivao je s vodećim hrvatskim listovima, u kojima je objavljivao komentare, polemike i političke oglede. Zbirku pjesama "Iza bregova" objavio je 1965., a poemu "Otok" u suradnji s glasovitim slikarem Virgilijem Nevjestićem, također Duvnjakom.

Godine 1971. objavio je zbirku pripovijesti "Staljinova slika i druge priče", koja je izazvala veliku pozornost javnosti, a 1979. knjigu "Tridesetogodišnje priče". Godine 1980. objavljuje roman "Dnevnik po novome kalendaru", a 1981. roman "Orden". Ova je roman izazvao burnu reakciju tadašnjega jugoslavenskog komunističkog režima, a 1983. godine zabranjena je izvedba kazališne prilagodbe romana uoči same premijere. U Sarajevu mu godine 1986. izlazi knjiga "Pripovijesti" s Ivanom Lovrenovićem.

Devedesetih godina Čuić piše kolumne u hrvatskom tisku (Vjesnik, Slobodna Dalmacija i dr.). Bio je glavni urednik Trećega programa Hrvatskoga radija. Kolumne je objavio u knjigama "Abeceda licemjerja" i "Lule mira".

Napisao je i roman za mladež "Tajnoviti ponor", a prošle godine izišla mu je i zbirku pripovijedaka "Čuvar srpa i čekića".

Kritika je i zadnje Čuićeve priče ocijenila kao "antologijske priče koje ne svršavaju na svom tematsko-događajnom sloju, nego one sa svim detaljima prodiru duboku u kolektivnu svijest hrvatskoga naroda i zovu na propitivanje vlastite pa i nacionalne savjesti, naglasivši pritom, kako "Čuić sažetu proznu književnu formu, kratku priču, rabi kako bi ju jezičnom redukcijom nabio asocijativnošću i mnoštvom slojeva različitih značenja".

Stjepan Čuić je bio voditelj Tribine DHK, dopredsjednik DHK od 2003. do 2005. te predsjednik Društva hrvatskih književnika od 2005. do 2008.

Kopirati