Neprimjerena 'Ruža' i bespravna gradnja

Neprimjereni radovi skinut će Mostar s liste UNESCO-a?!

Najveći problem u gradu na Neretvi je Hotel "Ruža" gdje se radovi, kako je istaknuto, i u ovom trenutku izvode neprimjereno
Kultura / Flash | 27. 10. 2017. u 11:58 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nacionalni komitet ICOMOS u BiH, u suradnji s Društvom povjesničara umjetnosti Hercegovine organizirao je u petak u Mostaru okrugli stol na temu "Kako se odnosimo prema svjetskoj baštini?"

Kao primjere neprimjerenog odnosa zaštite kulturnog povijesnog nasljeđa, predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH (Međunarodni Komitet za spomenike i kulturna mjesta) Vjekoslava Sanković Simčić istaknula je Stari most, Hotel Ružu te obalu južno od Staroga mosta.

Po njezinim riječima, najveći problem u gradu na Neretvi je Hotel "Ruža" gdje se radovi, kako kaže, i u ovom trenutku izvode neprimjereno. 

Obala južno od Straga mosta je devastirana s neprimjerenim kaskadama i  terasama, a sve je više bespravnih intervencija pa stambena arhitektura poprima forme koje nisu izvorne, objasnila je predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMUS-a u BiH.

Na upit prijeti li opasnost da se Mostar skine s UNESCO-ove liste, Sanković Simčić kaže kako će ona o tome poslati izvješće ICOMUS-u, a na njima je da odluče.

Predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine ( DPUmH-a) i povjesničarka umjetnosti Tatjana Mićević-Đurić istaknula je kako se nemar prema dobrima koji su upisani na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine događa ne samo u Hercegovini i Mostaru, nego i čitavoj regiji.

Po njezinom mišljenju, lokalna uprava bi trebala imati plan upravljanja dobrom koje je upisano na UNESCO-ovu listu u budućnosti, u smislu kako ga čuvati i zaštiti kako od propadanja izazvanog prirodnim ili ljudskim faktorom, do moderniziranja prostora radi zadovoljavanja eventualnih novih potreba.

Predsjednica Društva je ukazala i na nedostatak suradnje i angažiranja po pitanju očuvanja svjetske baštine kako lokalne uprave, gospodarskih društava, tako i korisnika, stanovnika, odnosno baštinika tih dobara kod kojih se mora razvijati svijest o važnosti toga što imaju i da žele to sačuvati.

Podsjetila je na kraju kako je upis dobra na Svjetsku listu baštine zapravo prestiž. 

Kopirati
Drag cursor here to close