Knjiga Dragana Markovine

Markovina predstavio 'Jugoslavenstvo' u Mostaru: Tko je Don Kihot tog vremena?

Kultura / Flash | 15. 12. 2015. u 20:26 R.I.
Kopirati

Nakon Sarajeva, knjiga "Jugoslavenstvo poslije svega" autora Dragana Markovine, posvećena pojedincima i procesima koji su se događali na područjima bivše države, predstavljena je u utorak navečer u Mostaru u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala Tačno.net.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prepunoj kongresnoj dvorani hotela „Bristol“ o knjizi su govorili Esad Bajtal, Drago Bojić, Dragan Stojković i autor knjige. Markovina je istaknuo kako u knjizi „propituje činjenice jugoslavenskog kulturnog prostora i povezivanje emancipatorskih ideja koje nisu političke, ni državne, a naprosto postoje kao činjenica koju treba uvažiti i analizirati".

‘’Bavio sam se ovom temom koja je posljednjih 25 godina praktično proskribirana u svim javnostima i društvima bivše Jugoslavije. S te strane bilo mi je stalo da se ta tema vrati u javnost’’, kazao je Markovina.

Dodao je kako je analizirao dosta pojedinaca i ljudi koji su, po njegovom sudu, kao Don Kihot izgubili neke svoje bitke, poput Džonija Štulića, Gorana Babića, Feral Tribunea i Stipe Šuvara.

‘’Oni su unaprijed nagovještavali što bi se moglo dogoditi ovim društvima ako se nastavi u smjeru nacionalizma’’, istaknuo je Markovina.

Drugi dio knjige zauzimaju ljudi poput Viktora Ivančića, Aleše Debeljaka, odnosno cijelog kruga sarajevskih intelektualaca koji održavaju kulturne veze na područjima bivše države.

‘’Neovisno o brojnim razlikama među njima. Preciznije govoreći, između jugoslavenstva Aleša Debeljaka i onoga Viktora Ivančića postoji ozbiljan jaz, no i jedan i drugi neupitno afirmiraju jugoslavensko nasljeđe u svojim tekstovima. Uvažavajući sve navedeno, jasno je kako možemo govoriti o dvije vrste jugoslavenstva naslonjenom na baštinu zajedničke države. Akcijskom i nostalgičnom. S tim da su ključni nositelji akcijskog tipa jugoslavenstva mladi ljudi koji nemaju iskustvo življenja u Jugoslaviji, dok je s nostalgičnim tipom, logično posve drugi slučaj. No možda i najbitniji moment upisivanja novih značenja promatranom pojmu, možemo pronaći u procesu kojeg bismo mogli nazvati izgradnja postjugoslavenskog kulturnog prostora. U čemu jednako participiraju razne generacije ljudi, s raznim iskustvima i interesima’’, napisao je Markovina u knjizi "Jugoslavenstvo poslije svega".

Povjesničar Dragan Markovina gradio je akademsku karijeru na Filozofskom fakultetu u Splitu do 2014. godine, poslije čega je postavljen za upravnika Arhiva Srba u Hrvatskoj. Autor je većeg broja povijesnih knjiga i članaka.

Kopirati