Lule i leptir mašne džentlmena Sarajeva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruga ''Libertas'' iz Sarajeva je u ponedjeljak, 25. 2. 2019. godine, u klubu ''SSH'' u Sarajevu – u okviru projekta ''KULTURA U SUSJEDSTVU'', čiji je pokrovitelj Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti – organizirala tribinu i mini izložbu ''LULE I LEPTIR MAŠNE DŽENTLMENA SARAJEVA''.

O lulama i leptir-mašnama, kao ukrasnim detaljima, modnim dodatcima i statusnim simbolima pretežno muške populacije, njihovom značenju u modnoj kulturi muškaraca sa stilom i ukusom, te tradiciji sarajevskih džentlmena  govorili su autor knjige ''Leptir-mašna'' Radoslav Rašo Marjanović i kolekcionar lula Anto Vrankić. U okviru programa upriličena je mini izložba lula te muških i ženskih leptir mašni.

Radoslav Rašo Marjanović je ujedno i najbolji promotor stila ''leptir-mašna'', jer svaki dan nosi novu leptir mašnu, a sam sebe je obučio prepravljati postojeće zanimljive kravate u leptir-mašne, a potom i kreirati nove modele – uglavnom živopisnog dizajna. U njegovoj knjizi su prikupljene anegdote, činjenice i priče o leptir mašnama i onima koji su ih nosili.

''Mnogobrojne ličnosti iz domaćeg i međunarodnog javnog života bile su vjerne ovom odjevnom predmetu te su doprinijele njegovoj promociji i etabliranju kao otmjenog, svečanog ukrasa za posebne prilike i profesionalne događaje'', kazao je Radoslav Rašo Marjanović.

Također, u svojoj knjizi on objašnjava strastvenost i karakter njenih nositelja i njeno širenje na žensku populaciju ulaskom u moderna uniseks odjevna vremena.

Anto Vrankić, koji je prvu lulu pripalio 1958., govorio je o estetskoj dimenziji lule kao modnog detalja džentlmena, te je istaknuo da je pušenje lule zapravo ritual koji traži smirenost i vrijeme.

U njegovoj kolekciji lula, nalazi se i lula Stjepana Kljujića, Mersada Berbera, fra Marka Oršolića, Mustafe Avdagića, prof. dr. sci. Armina Škrbe (koji osvaja prva mjesta u pušenju lule), Ognjena Levija itd.

S obzirom da su, osim leptir mašni i lula, lijepa riječ i sklonost poeziji karakteristični za prave džentlmene, stihove vječnog i neponovljivog Sergeja Jesenjina kazivali su pjesnici Ivana Krstanović i Izet Mujezin, koji je također predstavio i vlastitu poeziju. U glazbenom dijelu programa nastupili su prof. dr. Besim Spahić i profesor gitare Enes Ibričević.

Manifestaciji su nazočili Stjepan Kljuić, profesorica Milica Kajević, dr. sc. Marijo Pejić, Zora Legat, Sabahudin Dino Handžar i mnogi drugi.