Ovo su najbolje priče

Književni dio WHFesta: Vidi se načitanost autora

Književni dio ovogodišnjeg West Herzegowina Festa, koji se održao u Širokom Brijegu od 26. do 28. 7. najbolji je do sada, složni su članovi žirija.
Kultura / Flash | 29. 07. 2018. u 12:20 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Priče ''Izlet'' autorice Marte Glowatsky Novosel te ''Kratka priča o umiranju'' Renate Srečić podijelile su prvo mjesto ovogodišnjeg kniževnog natječaja West Herzegowina Festa.

Žiri, kojeg su činili Josip Mlakić, Emir Imamović Pirke i Marijo Glavaš odlučile su da obje priče budu jednako nagrađene dok je treću nagradu odnijela priča ''Zastava'' Almina Kaplana.

Inače, na ovogodišnji natječaj pristigle su 173 kratke priče od kojih je 27 objavljeno u fanzinu – festivalskoj zbirci kratkih priča. Program je nazvan ''Kratka priča o kratkoj priči'' a nagrade najboljima osigurao je portal Bljesak.info.

Književni dio ovogodišnjeg West Herzegowina Festa, koji se održao u Širokom Brijegu od 26. do 28. 7. najbolji je do sada, složni su članovi žirija.

Književnik Josip Mlakić, koji je predsjednik ovogodišnjeg žirija, kaže kako je ovogodišnji izbor kratkih priča, koje su pristigle na WHF-of natječaj, donosi mnogo razloga za književnu radost.

''Ne znam je li pretjerano reći kako je ovogodišnji izbor kratkih priča, koje su pristigle na WHF-of natječaj, možda najbolji dosada. Tako se dogodilo da dvije priče ravnopravno podijele prvo mjesto, dok je i treća nagrađena priča, 'Zastava', mogla vrlo lako pobijediti, što ne bi bilo nezasluženo, pa čak i neke priče koje nisu ušle među nagrađene, poput priče 'Ražanj''', kaže Mlakić i navodi kako je vidljiva je formalno-stilska raznolikost pristiglih priča, što je, kako kaže, također stvar koja veseli.

''Iz nagrađenih priča da se vrlo jasno nazrijeti 'načitanost' njihovih autora, primjerice jedna od prvonagrađenih priča referira se na kolosalni 'Dekalog' velikog poljskog redatelja Krzysztofa Kieślowskog, dok je, primjerice, treća priča, 'Zastava', napisana po uzoru na Čehova, što je i danas neprevaziđena forma kratke priče. Ovo je važno stoga što je to zalog za budućnost, jer je to najvažniji preduvjet pisanja, te je WHF u tom smislu idealna odskočna daska za nešto dalekosežnije, što je od samog osnutka zapravo i osnovni cilj WHF-a'', rekao je Mlakić.

Emir Imamović Pirke kaže kako je program kratke priče na West Herzegovina Festu vjerojatno je najviše oscilirao u kvaliteti prethodnih godina.

''Bilo je, naime, festivalskih izdanja na kojima su predstavljanje i nagrađivane sjajne priče etabliranih autora ili autorica, ali i onih što su se tek nakon javljanja na WHF pozicionirali na regionalnoj književnoj sceni. Bilo je, međutim, i godina u kojima je kvanitet gušio kvalitet, ali ja vjerujem da žiri nikada nije, pod teretom velike količine teksta male kvalitete, propuštao one radove koji su vrijedili i čitanja i pažnje i nagrada. Ovogodišnji WHF je ne jedan od boljih kada je riječ o kratkim pričama, već možda i najbolji do sada. Nadam se da s njime započinje kontinuiran rast, jer i sam festival i nagrade i način žiririranja, kao i tretman autora, stvaraju preduvjete da ovaj programski segment WHF-a postane i jedan od prepoznatljivijih i s razlogom cjenjenijih književnih događaja u BiH'', rekao je Imamović.

I Marijo Glavaš, splitski književnk, kaže kako su ovogodišnje priče ''zrelije, i kvalitetnije i snažnije od svih WHF priča do sada''.

''U mome društvu zna se na što se misli kada netko kaže "fanzin". WHF pa tako i fanzin pratimo već više od desetljeća. Ove godine čitava ekipa mi se ruga jer sam član književnoga žirija. Ali to ruganje Splićanima znači: ponos i sreću. I stvarno, mogu reći da sam ponosan i sretan što sam ove godine mogao pročitati pristigle priče i prije objave fanzina i uvjeriti se kako su zrelije, kvalitetnije i snažnije od svih WHF priča do sada. Od obrađivanja "teških" tema koje su za oko i pero zapele poznatim svjetskim piscima, do lokalnih, osobnih priča (često s medicinsko-lječničko-bolničkim kulisama. što me donekle i iznenadilo) - ima tu baš svega. Nije bilo lako, ali žiri je među njima prepoznao i visoko ocjenio priče koje su ipak zaiskrile nešto više. Dalje bi sve možda bila čista matematika, malo zbrajanja, dijeljenja i isplivale bi tri najbolje. Ali, kao dokaz spomenutoj kvaliteti ovogodišnjih priča, ni matematika nije što je bila - umjesto jednog prvog, jednog drugog i jednog trećeg mjesta dogodio se čaroban rasplet, kao u kakvoj dobroj priči, onako kako nam to samo književnost znade podariti...'', rekao je Glavaš.

U sklopu programa ''Kratka priča o kratkoj priči'' upriličeno je predstavljanje knjige Tanje Mravak ''Naša žena'' te druženje autora sa žirijem tijekom kojeg su razmijenjena iskustva o pisanju, čitanju i natječajima.

 

Kopirati
Drag cursor here to close