Mostar: Nacionalno blago zaraslo u šikaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čuveni Karađoz-begov most koji se nalazi u Blagaju  kod Mostara uskoro bi mogao biti obnovljen. Naime, agencija Stari Grad donijela je Odluku o pokretanju postupka javne nabave usluga obavljanja prethodnih radova istražnog karaktera sa izradom projekta restauracije spomenutog mosta.

''Postupajući po Rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo  o trajnoj zaštiti nacionalnog spomenika Karađoz-begovog mosta u Blagaju kod Mostara, pristupilo se pokretanju postupka javne nabavke putem konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda za nabavku usluga Prethodni radovi istraživačkog karaktera s izradom projekta restauracije Karađoz-begova mosta u Blagaju kod Mostara'', navedeno je u spomenutoj odluci.

Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera s izradom projekta restauracije Karađoz-begovog mosta u Blagaju, kod Mostara se sastoje od: čišćenje lokaliteta i objekta, detaljan geodetski snimak postojećeg stanja, geotehnička i geomehanička ispitivanja tla i temelja objekata s tehničkim izvještajem, analiza stabilnosti svih elemenata konstruktivnih sustava objekta s tehničkim izvještajem, istražni konzervatorsko-restauratorski radovi s elaboratima, istražni arheološki radovi, uključujući iskopavanja s elaboratom, detaljan arhitektonski tehnički snimak postojećeg stanja s pratećim opisom, projekt restauracije.

Most vapi za obnovom

Na projekt obnove bit će potrošeno  34.000,00 KM bez PDV-a, a sredstva su osigurana iz Rebalansa Proračuna Grada Mostara za 2017. godinu.

Karađoz-begov most koji se nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH vidljivo je oštećen. Asfalt preko mosta je također oštećen, kao i kamen od kojeg je most napravljen. Most je širok toliko da samo jedno vozilo preko njega može preći. Tabla na kojoj pišu detalji o ovom nacionalnom spomeniku zarasla je u šikaru. 

Povijest mosta

Preko kamenog mosta s pet lukova išao je stari put za Stolac.

Most je sagrađen na mjestu ranijeg srednjovjekovnog prijelaza preko rijeke kao zadužbina hadži Mehmed-bega Karađoza. Prvi se put spominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora iz 1570, pa je, prema tome, morao biti sagrađen nešto ranije.

Polovicom 19. stoljeća (točnije, 1849, po prijevodu tariha), most je znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Ali-bega Velagića, dala je novac za njegovu popravku. Tarih (natpis) o ovoj popravci, prema zapisu arheologa Radimskog iz 1891, stajao je uzidan u most.

Oblik Karađoz-begovog mosta sličan je većini kamenih mostova na više lukova nastalih u tom razdoblju, koji veličinom raspona lukova i strijelom rastu prema sredini mosta i tako tvore karakterističnu usponsku liniju, koja se na sredini prelama. Taj osnovni oblik mosta narušen je kasnijim podizanjem nivelete ceste, a s tim u vezi i izvorne nivelete mosta, pa su uz desnu obalu nastali trokutni nadozidi na fasadi. Ukupna dužina mosta, računajući otvore i središnje stubove, iznosi 33,40 m.

Stubovi Karađoz-begovog mosta napravljeni su od lijepo obrađenih kamenih kvadera i nisu standardni. Sudeći po načinu građenja, most su radili domaći majstori.

'Zarastao' Karađoz-begov hamam

Pokraj mosta u 'šikaru' je zarastao i Karađoz-begov hamam koji također vapi za obnovom.  Ovaj hamam je također nacionalno blago BiH, međutim to mu nije dovoljno  da bude obnovljen ili u najmanju ruku očišćen.  Zarasli hamam  narušava turističku sliku Blagaja, mjesta s 11 nacionalnih spomenika. 

Karađoz-begov hamam u Blagaju je sagrađen krajem 16. stoljeća, nešto iza 1578. godine, iz sredstava Karađoz-begovog vakufa. Po svom tlocrtnom rješenju, pripadao je dvostrukim (čifte-hamami) hamamima. Napušten je poslije kuge koja je ovim prostorima harala 1814. godine .

Hamam u Blagaju je bio jedan od rijetkih hamama koji je izgrađen pored rijeke iz koje se voda uzimala pomoću kola. Bio je popločan velikim pločama, a presvođen kupolama i bačvastim svodovima.