"Božanski duh dodijelio mi je proročanski dar i znanje o astronomiji"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poznati renesansni vidovnjak, prorok i liječnik Nostradamus, pravim imenom Michel de Nostradame, rođen je na današnji dan prije 520 godina 14. prosinca 1503. u St. Remyju, u francuskoj pokrajini Provansi.

Potječe iz židovske obitelji liječnika i učitelja koja 1502. godine prelazi na kršćansku vjeru kako bi se spasila od progona koje je nad Židovima provodio francuski kralj Luj XII.

Za Nostradamusovo školovanje pobrinuo se djed s majčine strane, inače liječnik, koji ga je podučio osnovama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika te matematici i astrologiji.

S devetnaest godina odlazi na studij medicine u Montpellier, u kojem se u to doba nalazio jedan od najslavnijih medicinskih fakulteta u Europi. Osnovali su ga 1196. godine arapski liječnici, učenici Averroesa i Avicene.

Tamo se nakon završenog školovanja Nostradamus suočava s epidemijom kuge, koja je u to vrijeme harala Europom.

Nostradamusove metode liječenja ove opake bolesti bile su ispred njegova vremena. Zahtijevao je da bolesnici leže u osunčanim, dobro provjetrenim sobama te da se svakodnevno kupaju. Pripremao je biljne pripravke bogate vitaminom C te je odbijao puštati krv bolesnicima što je u to doba bila česta iako upitna praksa.

Od junaka do heretika

Zbog uspjeha u liječenju, kao i hrabrosti pred kugom, pozivaju ga mnogi gradovi pogođeni ovom bolešću. Tako je neko vrijeme radio kao putujući liječnik u Toulouseu, Narbonni i Bordeauxu.

Potom seli u Agen u Akvitaniji gdje ubrzo stupa u brak sa ženom iz visokog staleža s kojom je imao dvoje djece. No, 1538. godine u Agenu izbija kuga i odnosi mu cijelu obitelj, unatoč njegovim iscjeliteljskim metodama.

Da nesreća bude još veća, Nostradamus biva optužen za herezu, iako se ne zna točan razlog. Kako bi izbjegao crkveni sud, ponovno kreće na putovanje i sljedećih osam godina putuje Francuskom i Italijom.

Malo se zna o ovom razdoblju njegova života, tek ponešto iz kazivanja njegova učenika Jeana de Chavignyja koji smatra da se Nostradamusov proročanski dar javlja upravo u ovom lutalačkom razdoblju.

Prva proročanstva koja su se obistinila

Jedna anegdota kaže kako je Nostradamus nekom prilikom jahao prašnjavom cestom pokraj grada Ancone te susreo nekoliko franjevaca. Sjahao je i kleknuo pred jednim mladim redovnikom. Kad su ga upitali zašto je to učinio, Nostradamus im je odgovorio: 'Zato što sam kleknuo pred Njegovu Svetost'.

Taj će mladi redovnik kasnije postati papa Siksto V.

Druga priča kazuje o Nostradamusovu boravku u dvorcu Fains kod gospodara Florinvillea, koji je želeći provjeriti Nostradamusov proročanski dar, zatražio da predvidi koji će praščić biti pripremljen za večeru – crni ili bijeli. Usprkos grofovoj smicalici, na kraju se ispostavilo da je ipak pripremljen crni praščić kao što je Nostradamus i predvidio.

Tijekom svojih putovanja posjećuje razna mjesta pogođena kugom, pružajući ljudima liječničku pomoć. Tako 1544. godine dolazi u pomoć Marseilleu, a dvije godine potom u Aix-en-Provenceu ostvaruje toliko velik uspjeh u suzbijanju kuge da mu gradski oci dodjeljuju doživotnu mirovinu.

Godine 1547. u 44. godini života dolazi u Salon-de-Provence gdje se ženi bogatom i utjecajnom udovicom te ponovno zasniva obitelj. U ovom gradu ostaje do kraja života te ga Francuzi i danas zovu 'vidovnjakom iz Salona'.

Od 1550. godine počinje objavljivati almanahe u kojima predviđa događaje u nastupajućoj godini, zajedno s tablicama položaja planeta. Točna predviđanja ubrzo mu donose slavu.

Također objavljuje recepte svojih lijekova kao i za ono vrijeme napredne medicinske teorije – primjerice da vodu za piće valja dobro prokuhati ili da sunčeva svjetlost pospješuje ozdravljenje bolesnika.

Svoje proročanske stihove Nostradamus započinje zapisivati 1554. godine, podijelivši ih u dvanaest knjiga nazvanih Centurije. Svaka centurija sadrži po 100 proročanstava ili katrena, svako u obliku četiri rimovana stiha.

Centurije su izdane 1. svibnja 1555. godine i vrlo brzo postaju izuzetno popularne. Drugo izdanje pojavljuje se 1558. godine i od tada se nova izdanja redovito tiskaju sve do današnjih dana. Smatra se da su Centurije, uz Bibliju i Shakespearova djela, najprodavanija knjiga.

Nepuna četiri mjeseca po izlasku prve knjige Centurija, Nostradamus je bio pozvan na dvor francuskog kralja Henrika II., čiju je smtr također predvidio u jednom od katrena iz Centurija.

Četiri godine kasnije proročanstvo se obistinilo kad francuski kralj Henrik II. umire na turnirskom natjecanju u dvoboju s mlađim protivnikom, grofom Gabrielom de Lorgesom.

Smatra se da je ovo prvo obistinjeno Nostradamusovo proročanstvo iz Centurija.

I svoju smrt predvidio

Vrlo brzo postaje nezadovoljan životom na dvoru te traži otpust. Vraća se kući u Salon gdje naredno desetljeće mirno provodi sa svojom obitelji. Kaže se da je Nostradamus predvidio svoju smrt sljedećim katrenom:

Vrativši se iz veleposlanstva i
spre­mivši kraljev dar
Radit neću više: otići ću k Bogu
Moja bliska rodbina, prijatelji i braća po krvi,
Naći će me mrtva, kraj kreveta i klupe.

Kad mu je njegov učenik De Chavigny zaželio laku noć, Nostradamus mu je odgovorio: "U zoru me više nećeš vidjeti živog".

Sljedeće jutro pronađen je kako leži mrtav između kreveta i klupice kojom se ispomagao pri lijeganju i ustajanju iz kreveta. Bilo je to 2. srpnja 1566. godine. Uzrok smrti mogla je biti komplikacija gihta, koja je izgleda dovela do teškog edema.

Nostradamus je pokopan u uspravnom položaju u zidnoj niši franjevačke crkve u Salonu. Natpis na nadgrobnoj ploči glasi:

Tu leže kosti illustrissimusa
Michela Nostradamusa,
Jedinog koji je, po sudu svih
smrtnika, bio dostojan pisati
perom skoro božanskim, pod
utje­cajem zvijezda, o događajima
koji će se zbiti po čitavom svijetu.
Potomstvo neka ne remeti njegov mir.

Centurije

Centurije predstavljaju zbirku od deset, odnosno dvanaest knjiga (11. i 12. knjiga djelomično su sačuvane) koje sadrže katrene ili proročanstva zbog kojih je Nostradamus postao slavan još za života. Proročanstva su pisana u rimovanim stihovima, a većinom su izrazito opskurna poput proročanstava delfske proročice.

Nostradamus je proročanstva pisao na starofrancuskom jeziku, služeći se i provansalskim, grčkim, latinskim i talijanskim riječima. Također, koristio je anagrame, simbole, astrološka značenja te naizgled 'besmislene rečenice'. Zbog svega ovoga proročanstva se jako teško mogu protumačiti. Izuzetak su prva dva katrena prve centurije u kojima govori o sebi i o tome kako je primio proročanstva.

Zanimljivo je da još uvijek postoji Nostradamusova kuća u malom francuskom gradiću Salonu, u u njoj se danas nalazi Nostradamusov muzej. Kuća ima maleni toranj u koji se Nostradamus noću povlačio i gdje su prema njegovim biografima nastala proročanstva.

Više o tome OVDJE