Značaj kulture sjećanja

Bosna i Hercegovina - kultura sjećanja: sumrak ili novo buđenje

Kultura / Flash | 12. 04. 2014. u 15:54 M.A.
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu i DIOGEN pro kulture magazina danas je u Sarajevu počeo dvodnevni Prvi međunarodni simpozij "Bosna i Hercegovina - kultura sjećanja: sumrak ili novo buđenje", kako bi se ukazalo na značaj kulture sjećanje za buduće generacije.

Kako je rečeno, spomenici, ceremonije i rituali su neki od načina oživljavanja prošlosti koji se provode s ciljem odavanja počasti žrtvama i sjećanjima. Međutim, vrlo često ovi rituali doprinose ponovnim sukobima i pripisivanju kolektivne odgovornosti članovima jedne grupe, onemogućavajući tako izgradnju i uspostavu pomirenja.

Bosna i Hercegovina je izvor podijeljenih sjećanja, nedovršenih diskursa i stalnog povratka u prošlost. Stoga, ovaj simpozij je samo jedan u nizu pokušaja da se rasvijetle svi oblici prošlosti koji postoje u suvremenoj znanosti, kulturi i umjetnosti, kao i svi načini na koje prošlost "trpi" zbog ljudi, ističu organizatori.

Viši asistent na Programu za psihologiju IUS-a Alma Jeftić kazala je Agenciji FENA da simpozij govori o podijeljenim sjećanjima u današnjem poslijeratnom društvu, načinu na koji sjećanja utiču na sadašnjost, kako se evociraju i prenose narednim generacijama jer to utiče na suživot i pomirenje kasnije.

''Sjećanja koja imamo u BiH više odmažu nego što pomažu pomirenju posebno jer se različite vrste sjećanja reproduciraju u školama kroz nastavu historije. Različite informacije doprinose različitim narativnima koji kasnije dovode do sukoba mišljenja'', stav je Jeftić.

Ocijenila je da je vrlo važno da mladi ljudi počnu razmišljati o kulturi sjećanja jer nikada ne postoji jedno rješenje ili jedno mišljenje, a najveći izazov je dovesti ljude koji različito misle u jednu prostoriju kako bi razgovarali na akademski i prikladan način te Jeftić kaže da je zato šteta što ovom skupu nije nazočilo više mladih ljudi.

Koorganizator današnjeg simpozija iz DIOGEN pro kulture magazina Sabahudin Hadžialić za Agenciju FENA kaže da je na ovom skupu načinjen prvi korak ka apliciranju onoga što je filozofkinja Hannah Arendt kazala, a to je da "ljudi koji različito žele ne mogu se dogovoriti, ali ljudi koji različito misle oni se mogu dogovoriti".

''Kultura sjećanja na ovim prostorima u posljednjih 20-ak godina je bazirana na podijeljenim sjećanjima i na problemima nedovršenih diskursa, ali istovremeno i neprekidnog vraćanja u prošlost. Često se govori da ovdje postoje tri istine, no činjenica je da postoji samo jedna istina htjeli mi to priznati ili ne'', istaknuo je Hadžialić.

Potrebno je, naglasio je, krenuti ka konsenzualnosti odnosno pronalasku formule koja će zadovoljiti svakoga, ali nikada na uštrb drugoga i drugačijega te je dodao da budućnost uvijek ovisi od prošlosti, a naša prošlost je problematična, jer se neke stvari ponavljaju, dok je istina uvijek "u sredini".

Na simpoziju o prošlosti kroz različite oblike diskursa nauku, umjetnost, književnost i filozofiju, govore naučnici, umjetnici, filozofi i pisci iz cijele BiH, zemalja regije i svijeta.

Kopirati
Drag cursor here to close